Ovaj potez je uslijedio nakon što su slične mjere uvedene u SAD-u, gdje je nedavno saopćeno da će se carina na kineska električna vozila povećati s 25 na 100 posto. Tursko ministarstvo trgovine tvrdi da ovim potezom pomaže u zaštiti platnog balansa zemlje, kao i lokalne industrije. Trgovinski deficit Turske je prošle godine iznosio 45,2 milijarde dolara.
Nove carine idu korak dalje ciljajući najjeftinije automobile koje Kina može ponuditi tako što uvodi najmanju carinu od 7.000 dolara po vozilu. Ako je, primjera radi, obračunata carina od 40 posto manja od 7.000 dolara, primijenit će se minimalna carina od 7.000 dolara.
Dodatne tarife su već na snazi za električne automobile od 2023. godine, a njihov cilj je bio da podrže uvođenje modela Togg T10X krajem te godine. Riječ je o prvom turskom električnom automobilu. Projekt turskog električnog automobila je bio ključni dio kampanje predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana prije općih izbora 2023. godine.
Međutim, mreža se sada proširila na kineske hibridne automobile, kao i one s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem. Ovo je novi udarac za Kinu, koja je na udaru carina u nekoliko zemalja. Sve te zemlje su zabrinute da velika količina kineskih proizvoda po sniženim cijenama proizilazi iz viška kapaciteta i prevelikih lokalnih subvencija, što šteti konkurenciji.
Nakon SAD-a i Turske, Evropska unija se priprema za uvođenje sličnih restrikcija za kineska električna vozila. Međutim, EU će morati postupiti oprezno, jer se evropski proizvođači ne plaše samo odmazde Kine zbog oslanjanja na prodaju u ovoj zemlji, nego i zbog proizvodnje i uvoza vlastitih modela upravo iz Kine.
Carina u Turskoj stupa na snagu 7. jula.
