Aerodrom u Tuzli jedva sklapa kraj s krajem: Manje novca zbog prepolovljenog broja putnika
Najveću štetu Međunarodni aerodrom u Tuzli pretrpio je za 75 dana koliko mu je bio zabranjen rad usljed uvedenih mjera zbog pandemije koronavirusa. Funkcionisali su bez bilo kakvih prihoda, ali su morali izmiriti fiksne troškove koji su mjesečno bili oko 350.000 KM. Toliko novca je trebalo izdvojiti za plaće radnika, doprinose, komunalije...
Svoje operacije aerodrom je uspostavio 2. juna ove godine, ali s posebnim režimom rada, smanjenim brojem letova, ali i upola manjim brojem putnika. Direktor Esed Mujačić za Klix.ba kaže da im je novčana korist koju sad ostvaruju jedva dovoljna za pokrivanje osnovnih troškova.
"Dosad smo dobili 350.000 KM od Vlade Tuzlanskog kantona, kako nam je bilo obećano i to je nešto što će nam pomoći u jednom dijelu. Ali, ta sredstva nisu dovoljna da namirimo gubitak koji je nastao te da pokrijemo dio u kojem sada radimo i u kojem imamo uvećane troškove za sredstva za dezinfekciju, zatim dodatne radnike koji učestvuju u sprovođenju higijensko-epidemioloških mjera i slično", navodi Mujačić.
Određene linije ukinute, smanjen broj letova za Dortmund Menadžment tuzlanskog aerodroma zatražio je pomoć Vlade Federacije BiH, obećali su im isplatu 900.000 KM, koje, prema Mujačićevim riječima, do danas nisu uspjeli ostvariti.
"Ne znam šta je u pitanju, ali se nadam da ćemo i ta sredstva uskoro dobiti jer će nam pomoći u dobrom dijelu kako bismo pokrili fiksne troškove koji su uvijek isti, bilo da radimo ili ne", dodaje Mujačić.
U ponudi Međunarodnog aerodroma u Tuzli navedeno je 16 destinacija u redovnim linijama te charter let za u Antaliju. Međutim, restriktivne mjere evropskih država, ali i neprofitabilnost za kompaniju Wizz Air dovele su do toga da su određene linije privremeno ukinute, a za neke je smanjen broj operacija na sedmičnom nivou.
"Letovi za Austriju, odnosno Beč i Salzburg i dalje su privremeno obustavljeni. To se desilo zbog restrikcija iz spomenute države te je kompanija Wizz Air donijela odluku da letova nema do 15. septembra. Mi očekujemo da oni promijene svoju odluku jer je uslijedilo ublažavanje mjera od Austrije. Također, privremeno je obustavljena i linija za Bilund u Danskoj i vidjet ćemo do kada će to trajati", pojašnjava nam Mujačić.
Trenutno je smanjen i broj letova za Dortmund u Njemačkog gdje je iz Tuzle bilo pet operacija sedmično, a sada su tri. To je, prema riječima našeg sagovornika, sasvim dovoljno, shodno broju putnika.
U julu prevezli 32.008 osoba Međunarodni aerodrom u Tuzli je počeo raditi među prvima u regionu, nakon dopuštanja obavljanja operacija. Trenutno je po broju prevezenih putnika najbolji u našoj zemlji, a u prilog tome ide informacija da su u junu opslužili 19.456 putnika, dok je značajan rast zabilježio prošlog mjeseca, prevozeći 32.008 osoba.
Vrijedi kazati i da je posljednji broj upola manji u odnosu na isti period prošle godine, kada su granice za bh. građane širom Evrope bile znatno otvorenije.
"Kompanija Wizz Air reducirala je mnogo letova na raznim aerodromima u Evropi, a nama je u početnom dijelu vratila sve destinacije. To pokazuje da u partnerskom odnosu imamo dobar status i mislim da će tako biti i dalje", nastavlja Mujačić.
On navodi da i pored svih problema opstanak aerodroma na duži vremenski period nije upitan.
"O tome nismo ni razmišljali jer bi to bila katastrofalna stvar za cjelokupnu regiju, ne samo Tuzlanski kanton. Nadam se da ćemo uspjeti pokriti sve finansijske troškove, dobiti veću pomoć vlada sa svih nivoa, nastojat ćemo maksimalno uvesti mjere štednje, a nadam se da će se i saobraćaj vremenom povećavati", zaključuje Mujačić.
Letovi s Međunarodnog aerodroma u Tuzli trenutno se odvijaju prema Njemačkoj (Koln, Friedrichshafen, Karlsruhe Baden Baden, Frankfurt Hahn, Dortmund, Memmingen, Berlin Schonefeld), Švedskoj (Stockholm Skavsta, Vaxjo, Gothenburg, Malmo) te Holandiji (Eindhoven), Francuskoj (Basel Mulhouse). U toku ljetne sezone postoje i dva charter leta sedmično za Antalyju u Turskoj.
Na kraju kažimo i to da tuzlanski aerodrom nije uvršten u takozvane "korona zakone", iako je morao prestati raditi u proteklom periodu, shodno naredbama Vijeća ministara BiH.