On je kazao kako bi AMZ time imao manju deponiju, a da bi se njenom primjenom zaštitili prirodni resursi, odnosno ne bi bilo potrebe za tako veliku eksploataciju kamena za te namjene. To bi u konačnici donijelo ljepšem prirodnom okruženju, jer pomenuti materijali, kazao je Biju, nisu štetni po okoliš.
"Ali, trebamo zajednički iznaći način kako da se oni bolje iskoriste. AMZ svake godine proizvodi 110.000 tona ili 40.000 kubnih metara čeličanske troske, koja može zamijeniti mnogo prirodnih resursa i minerala. Možemo iskoristiti i trosku koja je već deponovana na odlagališta", napominje Biju.
Dodao je kako su organiziranjem i konferencije na tu temu inicirali razgovor s nadležnim bh. institucijama kako bi sačuvali prirodne resurse.
"Naš je cilj da do kraja 2020. godine iskoristimo sve nusproizvode iz proizvodnje čelika. U junu ove godine iskoristili smo svu trosku proizvedenu na Visokoj peći, a do 2020. godine nećemo više imati ni pepela s Energetike. I onda nam ostaje samo čeličanska troska, koja je veoma koristan nusproizvod i to se treba koristiti u BiH", ističe Biju te dodaje da imaju u toj namjeri podršku svih nadležnih agencija, a posebno se zahvaljuje Ministarstvu okoliša i turizma Federacije BiH te Vanjsko-trgovinskoj komori BiH.
AMZ je, napominje Biju, doveo i stručnjake iz Evropske unije iz te oblasti kako bi pomogli u donošenju zakona iz te oblasti.
"U principu, zakoni BiH dozvoljavaju upotrebu nusproizvoda kako bi se zaštitili prirodni resursi. Siguran sam da nemamo nikakvih ograničenja, samo trebamo nastaviti s radom", kaže Biju te napominje kako u svijetu pa i u Zenici imaju dobre primjere korištenja čeličanske troske.
"Već imate dosta cesta u Zenici koje su izgrađene od čeličanske i troske s visoke peći. Dakle, mi to, samo, moramo malo proširiti u količini. Ali, moramo imati zajednički pristup. To je samo pitanje da sjednemo i zajedno pronađemo nove inicijative za budućnost", ističe Biju.
Napominje kako nije potrebno trosku koristiti za izgradnju autoputeva, jer još ne postoji zakonski okvir ni u EU, ali da se, umjesto u tako velikim infrastrukturnim projektima, može koristiti u izgradnji manjih puteva.
Federalno ministarstvo okoliša i turizma FBiH, najavila je šefica Odsjeka za očuvanje biodiverziteta Zineka Mujaković, spremno je podržati tu inicijativu pa i dijelom platiti potrebne studije istraživanja.
"Veoma sam zadovoljna da možemo pratiti uspjehe i pozitivne primjere iz EU, konkretno Njemačke. Zadovoljstvo mi je što je misije CO2 smanjuju uduplo, s tim da samnjujemo i degradaciju zemljišta, jer eksplatacijom kamena ostaju napušteni kamenolomi", kazala je Mujaković.
Ističe da je ta inicijativa nešto novo za BiH, ali i za EU, koja također još nije donijela sve zakone iz te oblasti, a sa čijom će zakonskom regulativom biti usklađena i regulativa entiteta FBiH te države BiH.
Visokopećna troska, ističe Thomas Merkel iz FehS instituta iz Njemačke, u toj se zemlji već stotinjak godina koristi za proizvodnju cementa i poljoprivrednih gnojiva, dok je za čeličansku trosku kazao kako se pokazala postojanijom od prirodnih materijala.
"Dovoljno je da vam kažem da je iskorištenost ove troske u Njemačkoj 95 posto, što nam govori da se koristi u velikim infrastrukturnim projektima - izgradnji autoputeva i nasipa za željezničke pruge", naveo je.
Trumpova prijetnja carinama izazvala strah u autoindustriji: "To je požar s dva alarma"
Bivša voditeljica Wendy Williams proglašena kognitivno oštećenom i trajno nesposobnom osobom
