Direktor SASE-a Tahir Taslaman: Građani će moći finansirati i općinske projekte, uz ostvarivanje prihoda

Likvidnost na berzi se odnosi na sposobnost tržišta da brzo i efikasno apsorbira kupoprodajne naloge, bez značajnog utjecaja na cijenu. Primjera radi, ako neki investitor želi prodati dionice na SASE-u, a nema dovoljno zainteresiranih kupaca, cijena te dionice može se naglo sniziti zbog niske likvidnosti.

Ove godine smo zabilježili rast ključnih indeksa, poput SASX-10 s rastom od 6,72 posto, SASX-30 s rastom od 5,93 posto, SASX-BBI s rastom od 6,96 posto i SASX-FN s najvećim rastom od 14,01 posto. Jedini indeks u padu je indeks koji prati kretanje cijena zatvorenih investicijskih fondova BIFX, a koji je ostvario pad od 24,33 posto.

Tržišna kapitalizacija je porasla za 11,75 posto, što pokazuje određeni potencijal. Ipak, nizak promet na sekundarnom tržištu, koji je do sada u ovoj godini iznosio 40,93 miliona KM , pokazuje da je još uvijek potrebno raditi na povećanju likvidnosti i privlačenju većeg broja investitora da bi se tržište razvilo u većoj mjeri.

Radimo na poboljšanju efikasnosti i atraktivnosti našeg tržišta kako bi investitori imali veću sigurnost i povjerenje u SASE.

Široj javnosti djeluje da je dnevni promet na Berzi vrlo mali. Da li ste saglasni da je riječ o malom prometu i zašto je promet toliki koliki jeste?

Da, postoji u zadnje vrijeme dosta trgovačkih dana kada su prometi veoma niski, što može djelovati obeshrabrujuće. Međutim, važno je shvatiti da visina prometa na berzi ne ovisi isključivo o berzi kao instituciji.

Berza je mjesto gdje se trguje, ali sami investitori, putem profesionalnih posrednika, daju naloge za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira. Dakle, promet je rezultat aktivnosti investitora i njihovih odluka, a ne direktno pod kontrolom same berze.

Ukupni promet je u periodu od 1. januara do 24. septembra 2024. iznosio je 385,31 miliona KM, ali većina ovog prometa dolazi iz primarnog tržišta dok je sekundarno tržište generiralo samo 40,93 miliona KM.

Shodno tome, dnevni promet se doima niskim jer su transakcije na sekundarnom tržištu rjeđe i manje u obimu dok je veći dio aktivnosti na primarnom tržištu, gdje su transakcije značajno veće.

Naš cilj je da kontinuiranim radom na povećanju likvidnosti i broja aktivnih investitora posljedično povećamo dnevne promete, kao rezultat aktivnosti investitora i njihove trgovine.

Šta namjeravate uraditi kako bi se promet na Berzi povećao i šta mogu uraditi ostali relevantni akteri kako bi se taj promet povećao?

Naš plan za povećanje prometa uključuje nekoliko ključnih inicijativa. Prvenstveno planiramo tehnološki osnažiti profesionalne posrednike i samu Berzu kako bi investitori imali što jednostavniji i elektronski pristup tržištu, unutar postojeće zakonske regulative. Time ćemo omogućiti lakšu i bržu realizaciju naloga, čime će se doprinijeti većem obimu trgovine.

Jednako važan korak je edukacija investitora. Raznima seminarima, webinarima i promotivnim kampanjama želimo povećati finansijsku pismenost građana i privući ih na tržište kapitala. Kada ljudi bolje razumiju kako funkcionira tržište i koje su prednosti ulaganja, veća je vjerovatnoća da će aktivnije učestvovati u trgovini. Ova edukacija se također odnosi i na emitente, tj. kompanije.

Kada gledamo potencijal tržišnog materijala, tj. performanse kompanija čiji su vrijednosni papiri listirani na berzi, od 142 emitenta koji su dostavili finansijske izvještaje za prošlu godinu, njih 101 je završilo s dobiti dok je 38 završilo s gubitkom. U odnosu na 2022. godinu je 78 emitenata poboljšalo svoje rezultate dok su 63 povećali svoju dobit.

Ukupna dobit svih kompanija je prošle godine iznosila 282,40 miliona KM, što je porast za 26,68 posto u odnosu na godinu ranije. Ovo pokazuje da potencijal tržišta i kompanija postoji, ali da je potrebno educirati i širem krugu potencijalnih investitora približiti mogućnosti investiranja putem berze, a posebno stanovništvu kroz početno razumijevanje osnovnih pojmova i informacija.

Malo je poznato da stanovništvo, ali i firme, mogu investirati višak sredstava u dužničke vrijednosne papire koje izdaje Federacija Bosne i Hercegovine ili u korporativne obveznice kompanija koje nude stabilne prinose.

Ovi prinosi su često veći od, primjera radi, oročene štednje u bankama, što predstavlja atraktivnu mogućnost štednje za građane, a naročito ako se uzme u obzir trenutna inflacija i gubitak vrijednosti neangažovanog novca.

Trezorski zapisi FBiH su ove godine imali promet od 173,97 miliona KM dok su korporativne obveznice ostvarile promet od 30,57 miliona KM.

U proteklih nekoliko mjeseci imali smo dvije uspješne emisije korporativnih obveznica, javnom ponudom putem berze - mikrokreditno društvo Credo Centar Mostar u iznosu od 569.000 KM na period od tri godine i godišnjom kamatom od pet posto te ASA Finance Sarajevo u iznosu od 30 miliona KM na period od pet godina i godišnjom kamatom od pet posto..

Već smo pokrenuli promociju municipalnih obveznica (obveznice koje emituju jedinice lokalne samouprave) kantonima i općinama u narednom periodu.

Pojam municipalnih obveznica je do sada bio velika nepoznanica kao i procedura emitovanja od organa lokalne samouprave. Municipalnim obveznicama se otvaraju vrata za prikupljanje mnogo većih iznosa nego što su to godišnji budžeti općina za infrastrukturne projekte.

Sredstva koja se prikupe putem berze koriste se za finansiranje projekata općina ili kantona, poput izgradnje podzemnih garaža ili izgradnje sportskih dvorana i terena. Na ovaj način bi se omogućilo građanima i firmama s viškom sredstava da investiraju u lokalne infrastrukturne projekte, uz ostvarivanje stabilnih prinosa, a angažovao bi se domaći kapital stanovništva na obostranu korist.

Performanse naših indeksa pokazuju pozitivne trendove. Na primjer, indeks SASX-FN, kojeg čine kompanije sa značajnim finansijskim performansama, ove godine je porastao za 14.01 posto.

Primjera radi, da je neko 1. januara 2024. uložio 1.000 KM u vrijednosne papire koji prate ovaj indeks, danas bi ta investicija vrijedila približno 1.140 KM. Ovo su primjeri koji pokazuju da ulaganje na Sarajevskoj berzi može biti profitabilno, ali je ključno da investitori budu najprije educirani o osnovnim pojmovima za investiranje kako bi mogli donositi pravilne i informirane odluke.

Ostali relevantni akteri, poput regulatornih tijela, mogu pomoći kreiranjem povoljnijeg zakonodavnog okvira kojim bi se stimuliralo veće učestvovanje na tržištu kapitala. Finansijske institucije i profesionalni posrednici - brokerske kuće trebali bi pojačati svoje napore u promociji ulaganja u vrijednosne papire kako bi što više ljudi bilo svjesno prednosti koje berza nudi kao investicijska platforma.

Zašto je u Bosni i Hercegovini malo kompanija, prvenstveno privatnih, koja su dionička društva?

Mnoge privatne kompanije u Bosni i Hercegovini ne izlaze na berzu iz nekoliko razloga. Prvo, postoji određena doza nepovjerenja prema javnoj ponudi i strah od gubitka kontrole nad kompanijom. Mnoge kompanije ne vide dovoljno prednosti u javnim ponudama dionica ili obveznica, u poređenju s drugim oblicima finansiranja.

Jedan od razloga može biti i obaveza dodatne transparentnosti, koja je zakonski propisana, kao što su redovno objavljivanje finansijskih izvještaja, održavanje skupština dioničara te druge obaveze prema dioničarima i regulatorima.

No, ukoliko su kompanije dionička društva, izlazak na berzu omogućava kompanijama da prikupe kapital bez dodatnog zaduženja ili preuzimanja novih obaveza.

Primjera radi, kompanija može javnom ponudom na berzi po određenoj cijeni ponuditi malim investitorima 10 posto ili 20 posto vlasništva (IPO), čime dobija svjež kapital za rast i razvoj te zadržava kontrolni paket dionica. Ovo je posebno korisno za kompanije koje žele širiti poslovanje jer im se omogućava da privuku investitore i istovremeno zadrže kontrolu nad ključnim odlukama. Za ove pozitivne prakse često možete čuti na stranim tržištima.

Emisija obveznica putem berze predstavlja dobru alternativu zaduživanju putem bankarskih kredita. Za razliku od bankarskih kredita, emisijom obveznica se omogućava kompanijama da prikupe sredstva na tržištu kapitala, pri čemu investitori, a ne banka, preuzimaju ulogu kreditora.

Korporativne obveznice mogu izdavati dionička društva (d.d.) , ali i društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.). Ovom opcijom se ne isključuje bankarski krediti, već se nudi kompanijama dodatna fleksibilnost u prikupljanju kapitala.

Emisijom obveznica mogu se ponuditi povoljniji uslovi, poput nižih kamatnih stopa i dužih rokova otplate bez potrebe dodatnih kolaterala i hipoteka, što može biti atraktivno za kompanije koje žele diverzificirati svoje izvore finansiranja.

Edukacijom i promocijom uspješnih primjera radimo na povećanju svijesti o prednostima koje dioničko društvo može dobiti izlaskom na berzu i korištenjem alternativnih metoda finansiranja.

Vjerujemo da će, kako se povećava razumijevanje potencijala tržišta kapitala, sve više privatnih kompanija prepoznati berzu kao učinkovit način za prikupljanje kapitala i daljnji razvoj poslovanja. Naš cilj je da kontinuiranom edukacijom i podrškom stvorimo povjerenje i potaknemo više kompanija da iskoriste prednosti koje im SASE može ponuditi.

Koliko je interesovanje fizičkih lica za kupovinu i prodaju vrijednosnih papira na berzi - da li se broj fizičkih lica koja trguju na Berzi povećava ili smanjuje?

Naše tržište je relativno mlado i proizašlo je iz privatizacije, što je dovelo do konsolidacije vlasništva u mnogim kompanijama. Iako je broj registriranih dioničara, prema javnim podacima Registra vrijednosnih papira FBiH, na dan 31. decembra 2023. iznosio 298.763, taj broj je znatno manji u poređenju s 482.671 registriranim vlasnikom vrijednosnih papira iz 2002.

Ovo pokazuje na to da je veliki dio stanovništva u prethodnom periodu učestvovao na tržištu na način da je jednokratno prodao svoje vrijednosne papire, ali podaci pokazuju i to da i dalje postoji značajan broj dioničara koji bi trebali biti informirani i educirani o mogućnostima koje nudi tržište kapitala.

Iako SASE nema uvid u identitete klijenata koji trguju niti može raspoznavati fizička od pravnih lica u trgovini, na osnovu drugih pokazatelja možemo zaključiti da interesovanje fizičkih lica za trgovinu na SASE-u postepeno raste, posebno u segmentu primarnih emisija obveznica.

Primarne emisije obveznica su privukle značajan broj fizičkih lica zbog stabilnih prinosa koje nude. Mnogim investitorima su obveznice sigurnija alternativu u odnosu na ulaganja u dionice ili klasičnu štednju u bankama. Zašto je to tako?

Obveznice često imaju fiksne kamatne stope, što znači da investitori unaprijed znaju koliko će zaraditi, a što im daje određenu sigurnost u odnosu na dionice, čija vrijednost može značajno varirati. Osim toga, u poređenju s oročenjem u bankama, obveznice mogu imati povoljnije kamatne stope, što ih čini atraktivnijom opcijom za dugoročne investicije.

Primjeri iz proteklih nekoliko mjeseci to potvrđuju. Kao što sam već naveo, u proteklih nekoliko mjeseci imali smo dvije uspješne emisije obveznica javnom ponudom na Berzi, uz značajnije iznose i fiksnu kamatu od pet posto godišnje. Ovi primjeri pokazuju da je interesovanje za obveznice značajno, posebno među fizičkim licima koja traže sigurnije i stabilne investicijske prilike.

Mišljenja smo da se povjerenje investitora, posebno onih koji prvi put pristupaju tržištu kapitala, gradi na ovaj način - kroz pozitivne primjere koji ne nose velike rizike i razočarenja zbog pogrešnih odluka usljed nepoznavanja materije. Na taj način možemo graditi likvidnost i povećati obim trgovine na sekundarnom tržištu, gdje su cijene volatilne (promjenjive), ali koje iziskuje dodatne procjene i prihvat rizika u odnosu na prinos.

Naša strategija je da kontinuiranom edukacijom i informiranjem investitora dodatno podstaknemo ovaj rast i uključimo veći broj domaćih investitora na naše tržište. Vjerujemo da će uz pravilno informiranje i edukaciju sve više fizičkih lica prepoznati mogućnosti koje SASE nudi i aktivnije se uključiti u trgovinu vrijednosnim papirima.

Da li su strane kompanije zainteresirane za izlazak na Sarajevsku berzu?

Do sada, Sarajevska berza nije primila nijedan formalni zahtjev za uvrštenje ili emisiju vrijednosnih papira strane kompanije. Iako interes nije izražen na ovaj način, važno je naglasiti da postoje svi zakonski okviri i mogućnosti za strane emitente da postanu dio našeg tržišta kapitala.

Pozivamo sve strane kompanije da iskažu svoj interes za uvrštenje ili emisiju na našoj berzi i da nas kontaktiraju. Mi smo spremni pružiti sve relevantne informacije i podršku. Takva komunikacija je od izuzetne važnosti jer nam pomaže da bolje razumijemo potrebe stranih emitenata i prilike koje mogu biti dostupne na našem tržištu.

Na osnovu ove interakcije možemo identificirati mogućnosti za poboljšanja i dalje razvijati naše tržište kapitala kako bi bilo još atraktivnije za strane investitore.

Stojimo na raspolaganju da pružimo sve potrebne informacije i podršku iz domene rada Berze - od pojašnjenja zakonskih uslova do pomoći u ispunjavanju svih procedura. Sarajevska berza je potpuno otvorena za sva pojašnjenja i saradnju sa stranim kompanijama koje razmatraju mogućnost uvrštenja ili emisije na našem tržištu.

Mnogi ekonomisti smatraju da je bh. tržište kapitala na izdisaju. Da li ste saglasni s tom ocjenom i ako jeste, zašto je to tako?

Iako smo svjesni da takvo mišljenje u javnosti preovladava na bazi činjenica o prometu na sekundarnom tržištu, mi smatramo da tržište kapitala u Bosni i Hercegovini prolazi kroz fazu transformacije, a ne "izdisaja".

Svako tržište kapitala ima svoje uspone i padove, ali ključno je kako da se prilagodimo izazovima i iskoristimo prilike za rast. O problemima s kojima se suočava naše tržište, kao i o hroničnom padu likvidnosti, suočavaju se i druge berze u regiji koje na sličan način rade na unapređenju tržišta.

Naša strategija je da se prilagodimo ovim izazovima kroz kontinuiranu modernizaciju, edukaciju investitora i uvođenje novih finansijskih instrumenata, kojima će se privući veći broj učesnika na tržištu. Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini ima potencijal za rast, a naš zadatak je da ga razvijamo i prilagođavamo promjenama kako bismo osigurali njegovu dugoročnu održivost i relevantnost.

Šta planirate uraditi za poboljšanje Sarajevske berze?

Naš plan za poboljšanje Sarajevske berze fokusiran je na nekoliko ključnih oblasti.

Prvo, intenzivno radimo na tehnološkim unapređenjima kako bismo dodatno modernizirali naše sisteme i sisteme profesionalnih posrednika te omogućili učinkovitiju i sigurniju trgovinu na što jednostavniji način u okviru zakonske regulative.

Uvođenjem novih tehnoloških rješenja, poput automatizacije procesa i poboljšanja elektronskog pristupa tržištu, želimo krajnjem investitoru omogućiti brži i jednostavniji pristup informacijama i trgovinu. Ova modernizacija podrazumijeva i poboljšanje korisničkog iskustva da bismo privukli veći broj investitora, kako domaćih, tako i stranih, uz pojednostavljenje procedura.

Drugo, inovacije su ključne za nastavak razvoja tržišta. Planiramo promovirati i podstaknuti emisiju novih finansijskih instrumenata, poput municipalnih i korporativnih obveznica, čime bi se proširila paleta investicijskih mogućnosti i dodatno stimulirala tržišna aktivnost.

Uvođenjem ovakvih instrumenata, ne samo da se povećava likvidnost, već pružaju investitorima i nove prilike da diverzifikuju svoje portfelje i ostvaruju stabilne prinose.

Treće, edukacija ostaje jedan od naših glavnih prioriteta. Kroz različite oblike edukacije, uključujući seminare, webinare i promotivne kampanje, nastojat ćemo povećati finansijsku pismenost građana i privući ih na tržište kapitala.

Cilj je da investitorima, posebno onima koji su novi na tržištu, pružimo potrebno znanje i alatke kako bi mogli donositi informirane i sigurnije investicijske odluke. Vjerujemo da će se povećanom svijesti i razumijevanju o funkcioniranju tržišta kapitala doprinijeti većem interesovanju i angažmanu investitora.

Sve ove mjere imaju za cilj, ne samo povećanje prometa i likvidnosti, već i stvaranje povoljnog i sigurnog okruženja za sve učesnike na tržištu, a Sarajevska berza će ostati posvećena kontinuiranom razvoju i unapređenju. Berza će blagovremeno obavještavati javnost o svim poduzetim aktivnostima.