Bh. bankari predstavili Bijelu knjigu sa osam ključnih problema, ali i brojnim rješenjima
Direktor Udruženja Berislav Kutle naveo je da su ključni problemi digitalizacija, naplata potraživanja, devizno poslovanje, obavezna rezerva kod Centralne banke BiH, te online pristup.
Prema njegovim riječima, u knjizi je obrađena i poreska tematika, kao jedan od ključnih problema bankarskog sektora BiH, ali i potreba za usklađivanje propisa u unutrašnjem platnom prometu u BiH, te uspostavljanje registra stvarnih vlasnika.
"Svaki prijedlog rješenja ne samo da je koristan za poslovanje komercijalnih banaka u BiH, već i za ekonomsku zajednicu", rekao je Kutle, te dodao da je "Bijela knjiga" namijenjena prvenstveno izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, ali i agencijama za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH.
On je izrazio nadu da će ove probleme Udruženje banaka riješiti zajedno sa vlastima u BiH.
"Iskreno se nadamo da ćemo sa formiranjem vlasti na svim nivoima u BiH rješavati problem po problem, dio po dio, da bismo ambijent u zemlji napravili normalnijim, pravednijim, koji daje mogućnost življenja svakom pojedincu", rekao je Kutle, dodavši da bi zajedničkim radom svi ovi problemi mogli biti riješeni tokom naredne godine.
Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Boško Mekinjić rekao je da je knjiga pripremana više od godinu dana, te izrazio nadu da će posredstvom nje biti riješeni problemi sa kojima se bankarski sektor BiH susreće u proteklih nekoliko godina.
"Mislim da će puna primjena Bijele knjige zaživjeti početkom iduće godine, a u prilog tome ide i činjenica da ćemo uspjeti da riješimo ovaj dugogodišnji problem sa digitalnim potpisom koji nam je predstavljao veliki problem prilikom digitalizacije bankarskih usluga", istakao je Mekinjić.
On je izrazio nadu da će današnji skup biti samo povod koji bi trebalo da bude kontinuiran proces, odnosno proces u kojem bi trebalo da se aktivnije čuje glas bankarske zajednice, koja bi trebalo da je pokretač razvoja privrede BiH.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić izrazio je nadu da će "Bijela knjiga" biti dobar orijentir u radu svih zainteresovanih za dobrobit bankarskog sektora u BiH koji čini skoro 90 posto ukupne finansijske aktive zemlje.
"Bez bliske saradnje komercijalnih banaka u BiH sa agencijama za bankarstvo i Agencijom za osiguranje depozita BiH ne može biti ni stabilnog finansijskog sistema, kao preduslova uspješnog rasta u BiH koji nam je neophodan za rješavanje većine naših problema", istakao je Softić.
Govoreći o izazovima koji su pred BiH u kratkom i srednjem periodu, on je istakao da se u srednjem periodu očekuje nastavak rekordno niskih kamatnih stopa, odnosno dodatno usporavanje već ionako niskog ekonomskog rasta.
Softić je naveo i rastuće rizike za komercijalne banke kao što su sajber kriminal, odnosno neadekvatna rješenja IT sistema banaka.
Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda rekao je da MMF veoma interesuju problemi sa kojima se suočava bankarski sektor u BiH.
Govoreći o ekonomskim pokazateljima BiH, on je naveo da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH u ovoj godini 2,8 posto, da se u narednoj očekuje 2,6 posto, da će ovogodišnja inflacija u zemlji biti 1,1 posto, a 2020. 1,4 posto, a ovogodišnji javni dug 33,3 posto BDP, te da se naredne godine očekuje da on bude 32,5 posto.
U panelu posvećenom misiji bankarstva gledanoj očima privrede, medija i struke, predsjednica Uprave Addiko bank Sanela Pašić kazala je da su banke zadovoljile svoju misiju u smislu toga što su stabilne, što rastu i ostvaruju vrijednost za dioničare.
Konstatirajući da bankari nisu popularni zbog profita koji ostvaruju, Pašić je kazala da nema razloga za negativne konotacije, ali razumije da živimo u zemlji koja ima poteškoća u svom ekonomskom razvoju, posebno socijalnih poteškoća, te stoga svaki pomen velikog profita loše zvuči.
"Povrat investicije na bankarski sektor je 8 posto i posljednjih godina se kretao od 4 do 8 posto. Ovo govorim jer treba profit banka posmatrati u kontekstu povrata na kapital i na investicije. Osam psoto znači da trebamo 12,5 godina da vratimo jednu inicijalnu investiciju. To je malo više nego u Evropskoj uniji, a malo manje nego u Aziji i Americi. Ima u BiH industrija koje brže vraćaju kapital i mi to vidimo po svojim klijentima. Bankarstvo je jedna kapitalno intenzivna industrija i mi imamo solidan povrat koji nije ni velik ni mali. Zadovoljni smo s tim što smo postigli", kazala je Pašić.
