Da li će u BiH rasti bankarske naknade i da li treba pooštriti uslove kreditiranja građana

Ono od čega banke odustaju jeste rast naknada za klijente. Odustajanje se dogodilo nakon burne reakcije građana i dijela politike. Banke su ovu namjeru pravdale povećanjem svojih troškova. Međutim, nije se odustalo od pooštravanja kriterija kreditiranja, a što će zaživjeti od 1. aprila ove godine. Naime, riječ je o mjerama Hrvatske narodne banke (HNB) kao centralne banke u ovoj državi, a te strože mjere će značiti sljedeće:

• Omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka neće moći biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za nestambene kredite;

• Omjer iznosa stambenog kredita i vrijednost nekretnine u zalogu bit će ograničen na 90 posto;

• Maksimalan rok otplate (ročnost) stambenih kredita bit će 30 godina dok će maksimalan rok otplate nestambenih kredita biti 10 godina;

• Banke će i dalje moći na osnovu vlastitih procjena, izvan zadanih kriterija, odobravati dodatne kredite do 20 posto postojećeg stambenog kredita i 10 posto drugih kredita. No, ova iznimka će biti prvenstveno namijenjena onima koji rješavaju svoje stambeno pitanje, kao što je kupovina prvog doma ili prilagođavanje stambenih uslova porodičnim okolnostima.

U HNB-u su istakli nekoliko razloga za uvođenje navedenih mjera:

• Rast inflacije;

• Ubrzani rast kreditiranja domaćinstava, posebno gotovinskim nenamjenskim kreditima, čiji je godišnji rast povećan s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto prošle godine;

• Pogoršanje naplativosti nenamjenskih kredita. Naime, udio neuredno otplaćenih kredita, odobrenih u periodu od 2021. do 2023., dosegnuo je četiri posto. Procjena je da će se ovaj udio dodatno povećati kod novijih kredita zbog povećanja njihovog volumena i usporavanja rasta dohotka građana;

• Rizici povezani s neurednom otplatom stambenih kredita, čiji je godišnji rast od 2020. iznosio 10 posto. Naime, rast cijena nekretnina i kamatnih stopa uzrokovao je rast samog iznosa kredita i opterećenje dohotka građana. Prosječna ročnost stambenih kredita je povećana s 22 na 24 godine, a udio otplate duga u dohotku je povećan s 38 posto na 41 posto do kraja prošle godine.

U HNB-u su kao ciljeve uvođenja strožih kriterija naveli smanjenje finansijskih rizika za građane i finansijsku stabilnost.

Za podsjetiti je da je jedan od osnovnih uzroka globalne recesije 2008. bio pucanje nekretninskog balona u Sjedinjenim Američkim Državama, koji se dogodio zbog toga što mnogi stanovnici ove zemlje nisu više mogli otplaćivati stambene kredite. Američke banke su olako kreditirale one koji su kupovali nekretnine, a sve kako bi povećale svoje prihode.

Da li će banke u BiH povećati naknade

S obzirom na to da dobar dio banaka koje posluju u Hrvatskoj posluju i u Bosni i Hercegovini, kao i to da se nerijetko tržišna kretanja iz ostalih evropskih zemalja preliju u Bosnu i Hercegovinu, direktora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine Edisa Ražanicu pitali smo da li će banke u Bosni i Hercegovini povećati svoje naknade.

Napomenuo je na to da se cijene bankarskih usluga formiraju tržišno i da zavise od više faktora, među kojima su ponuda i potražnja, troškovi pružanja usluga, regulatorni zahtjevi te, kako je izjavio za Klix.ba, kontinuirane investicije u sigurnost, digitalizaciju i unapređenje infrastrukture.

Prema njegovim riječima, banke kontinuirano analiziraju tržišne okolnosti da bi ponudile kvalitetne usluge po konkurentnim uslovima, uz očuvanje stabilnosti i održivosti finansijskog sistema. Istakao je to da je odluka o povećanju naknada na svakoj banci pojedinačno.

"Ključno je naglasiti da banke, kao i svaki drugi tržišni subjekti, donose poslovne odluke pojedinačno i individualno, u skladu s tržišnim kretanjima i regulatornim okvirom, a svaka eventualna promjena cijena usluga zavisi od konkretnih okolnosti i potreba tržišta. Cjenovna politika je isključiva nadležnost pojedinačne banke", naveo je Ražanica.

Treba li pooštriti uslove kreditiranja

Sagovornika Klix.ba pitali smo i to da li je potrebno pooštriti uslove kreditiranja u Bosni i Hercegovini, kao što je to učinila Hrvatska. Odgovarajući na ovo pitanje, istakao je to da se Bosna i Hercegovina ne može direktno uporediti s Hrvatskom.

"Posebno ne u kontekstu prosječne zaduženosti klijenata, koja je na značajno višem nivou u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Razlog pooštravanja uslova kreditiranja u Hrvatskoj treba tražiti u okvirima njihovog finansijskog tržišta i specifičnosti koje su prisutne. Naša zemlja ima specifične ekonomske i tržišne karakteristike koje se značajno razlikuju te je stoga pristup kreditiranju prilagođen domaćim okolnostima", dodaje.

Sudeći prema onome što je konstatovao, u Bosni i Hercegovini ne postoji potreba za pooštravanjem uslova kreditiranja.

"Upravljanje kreditnim rizikom u Bosni i Hercegovini je na izuzetno visokom nivou, a banke primjenjuju adekvatne standarde i principe poslovanja prilikom odobravanja kreditne izloženosti. Kao rezultat toga, imamo veoma nisko učešće nekvalitetnih kredita, što jasno pokazuje odgovornost klijenata, stabilnost kreditnog portfolija i odgovorno poslovanje banaka. Banke redovno usklađuju svoje politike s regulatornim okvirom, vodeći računa o održavanju finansijske stabilnosti i zaštiti interesa klijenata", uvjerava.

Ražanica također tvrdi da su banke posvećene primjeni najboljih standarda u procjeni i upravljanju kreditnim rizicima te da i na taj način doprinose dugoročnoj stabilnosti ovog sektora i povjerenju klijenata.