"S obzirom na njenu važnost potrebno je da se prvo educiramo i da se animiraju sve relevantne institucije o preuzimanju EU Direktive iz 2006. godine. Odnosi se na kretanje u unutarnjem tržištu. U svakom slučaju zakoni se moraju mijenjati i prilagoditi EU zakonodavstvu", rekao je Feni pomoćnik federalnog ministra energije, rudarstva i industrije Marinko Bošnjak.
Potpuna provedba Direktive o uslugama trebala bi ukloniti suvišnu birokraciju i pojednostaviti osnivanje pružatelja usluga u BiH i inostranstvu.Također bi trebala pojednostaviti prekogranično pružanje usluga u druge zemlje EU, ojačati prava primatelja usluga, posebno potrošača i osigurati lakši pristup širokom spektru usluga.
"Prvi korak bio bi utvrditi koje metode nadležnosti podliježu Direktivi o uslugama. To znači da se u BiH ne mora mijenjati sve, već određeni skup pravila koji su bitni za usluge. Prije svega, treba napraviti analizu da bi se vidjelo koji propisi i zakoni se odnose na usluge", rekao je za Fenu Uwe Michael Neumann, politički savjetnik u Njemačkoj saveznoj državi Brandenburg.
Usluge su ključne za gospodarstvo Evropske unije. Čine više od 70 posto BDP-a EU i jednak udio u njegovoj zaposlenosti. Zato Evropska komisija želi ukloniti prepreke za tvrtke koje žele ponuditi prekogranične usluge i olakšati im poslovanje.
"Ova direktiva će pomoći Bosni i Hercegovini da poboljša kompatibilnost sa zakonodavstvom EU-a kako bi imala bliži odnos s unutarnjim tržištem. Na taj način, strancima bi bilo lakše dolaziti u BiH, a također, ovisno o zakonodavstvu, i ubuduće isporučiti usluge iz BiH u zemlje EU-a. To je ideja koja stoji iza ovoga", pojasnio je Neumann.
Govoreći o vrsti usluga kaže da se ne radi o fizičkom proizvodu, već o recimo davanju savjeta o pružanju usluga.
Neke od usluga koje pokriva Direktiva su: smještajne i prehrambene, obuke i obrazovanja, iznajmljivanje i leasing usluge, uključujući najam automobila. Zatim tu su usluge iz domena nekretnina, informacijskog društva, kao što su izdavanja za tisak i web, novinske agencije, programiranje.
Također, odnosi se na usluge kućanske podrške, poput čišćenja, vrtlarstva i privatnih dadilja, kao i aktivnosti većine reguliranih profesija, poput pravnih i poreznih savjetnika, arhitekata, inženjera, računovođa ili nadzornika.
Osim navedenog, predstavnici nadležnih institucija imali su priliku čuti iskustva iz Njemačke i Latvije u implementiranju Direktive o uslugama na tržištu u nacionalna zakonodavstva.
