Raspad sistema
6

Četiri godine bezvlašća s boravišnim taksama u FBiH, neki hoteli van dohvata inspektora

Piše: R. D.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Nijedna institucija kod nas ne zna koliko se novca sakupi od boravišnih taksi. Od 2014. godine ta oblast u Federaciji BiH potpuno je neuređena, a gubici su ogromni.

Sve postane jasnije kada se zna da je Hrvatska u prošloj godini samo od ovog, kod nas potpuno zanemarenog, prihoda prikupila 464 miliona kuna ili blizu 120 miliona KM.

Glavni federalni tržišni inspektor Elmir Ramić nas je podsjetio kako je Zakon o turističkim zajednicama i promicanju turizma odlukom Ustavnog suda 2014. godine stavljen van snage, s obavezom da Federalni parlament i resorno ministarstvo sačine novi zakon. Međutim, ništa nije urađeno.

"Najgore od svega je što su na osnovu tog zakona donesene dvije važne uredbe, uredba o naplati boravišne takse i uredba o naplati turističke članarine. Time su te dvije uredbe automatski stavljene van snage te federalni inspektori ne mogu u vezi s tim ništa poduzimati, jer nemaju nikakve ovlasti. Ništa tu ne možemo učniti, a nekoliko puta smo tražili kod ministrice (Edita Đapo), jer smo radili na jednom tekstu zakona. Sve je to još u ladici, od 2014. godine doslovno niko ništa nije uradio", pojasnio je glavni federalni tržišni inpektor.

Ramić kaže i kako su pojedini kantoni uspjeli svojim zakonskim aktima djelomično urediti ovu oblast, jer turizam i ugostiteljstvo nisu potpuno u nadležnosti Federacije BiH. Ipak, i tu postoji ozbiljan problem s luksuznijim hotelima.

"Koliko se tu poslovnih aktivnosti može nadzirati, to je ozbiljno pitanje, jer npr. kantoni mogu nadzirati samo hotele treće kategorije, odnosno s tri zvijezdice. Dosta hotela ima četiri i pet zvijezdica i oni su van domašaja kantonalnih propisa", naveo je Elmir Ramić.

Zapravo, priča oko novog zakona o turizmu zapela je sredinom prošle godine u sukobu između federalne ministrice Edite Đapo i tadašnjeg premijera Kantona Sarajevo, Elmedina Konakovića. Novi zakon predviđao je mogućnost općinama da osnivaju svoje turističke zajednice, davao općinama osamdeset posto prihoda od boravišnih taksi te direktno oponirao važećem Zakonu o turizmu KS.

Na pitanje koliko kantoni i pored tih ograničenja uberu od boravišnih taksi, u Federalnoj upravi za inspekcijske poslove su nas uputili na Poresku upravu Federacije BiH kao instancu koja bi morala imati te podatke. Oni su nam pak kazali da je za sve nadležna Federalna uprava za inspekcijske poslove.

Kako je cijela problematika trenutno prepuštena kantonima, odnosno njihovim vladama i turističkim zajednicama, sve poprima obrise potpunog haosa.

U Federaciji BiH aktivno djeluju samo turističke zajednice u HNK i KS, djelomično i u TK. Ostale su, kako nam je nedavno kazao Andrija Krešić, direktor Turističke zajednice HNK, ugašene ili pred gašenjem, ponajprije zbog nedostatka sredstava, a njih nema zbog haosa u vezi s boravišnim taksama.