Ako vaša općina nije podnijela apelaciju, plaćat ćete porez na ime firme: Neustavni nameti
Naplata bez usluge
Još u martu i aprilu prošle godine Ustavni sud FBiH donio je jasne presude (broj U-31/23, U-3/24), kojima je utvrđeno da godišnja taksa na isticanje firme nema uporište u Ustavu FBiH, posebno u dijelu koji garantuje zaštitu imovine i onemogućava nametanje davanja bez protuusluge. Privredni subjekti su godinama upozoravali da plaćaju "porez na vlastito poslovno ime", premda su zakonom obavezni istaknuti firmu ili naziv na poslovnom prostoru.
Iako su pojedine općine već ukinule te takse (na primjer, Gradsko vijeće Tuzle krajem 2024. godine donijelo je "Odluku o prestanku važenja Odluke o komunalnim taksama"), stvarni efekat ustavnosudske prakse nije jednak u cijeloj Federaciji: mnoge lokalne zajednice i dalje zadržavaju iste ili tek neznatno izmijenjene propise.
Dokumenti otkrivaju dvostruke standarde
Javnost se imala priliku upoznati sa sadržajem dopisa Porezne uprave FBiH iz decembra 2024. godine, u kojem ova institucija traži uputu od Federalnog ministarstva finansija kako postupati ubuduće, budući da je Ustavni sud FBiH nekoliko puta neupitno osporio taj vid nameta. Odgovor ministarstva, potpisan 9. decembra 2024. godine, mnoge je iznenadio: sugerirano je da se naplata komunalnih taksi za isticanje firme za 2025. nastavi "kao i dosad", dok se ne desi "promjena" – bez konkretnog pojašnjenja šta bi to, zapravo, trebalo biti.
U međuvremenu je uslijedilo zajedničko saopćenje Federalnog ministarstva finansija i Porezne uprave FBiH: u njemu se pojašnjava da Ministarstvo i Porezna uprava nisu nadležni donositi lokalne odluke o taksama, niti ih mogu jednostrano ukidati, sve dok Ustavni sud FBiH ne ospori upravo tu konkretnu odluku. Drugim riječima, u slučaju da jedna općina nikada ne dospije pred Ustavni sud FBiH, i dalje naplaćuje takvu taksu.
(Ne)odgovornost vlasti
Pravni stručnjaci, međutim, upozoravaju da je Ustavni sud FBiH u svojim presudama naglasio opštu neustavnost periodičnih taksi na isticanje firme, te da se ne može praviti suštinska razlika između jedne i druge općine ako propisuju istu vrstu nameta. Štaviše, Vrhovni sud FBiH je u nekoliko navrata prilikom razmatranja konkretnih tužbi dosljedno slijedio stav Ustavnog suda.
Postavlja se pitanje: Zašto višestruko potvrđeni stav Ustavnog suda FBiH ne važi "erga omnes" – odnosno, obavezuje li sve općine i gradove jednako – i da li je prihvatljivo da Porezna uprava FBiH nastavi naplaćivati ove takse, znajući da će biti poništene u sudskom postupku?
Zamršeni pravni lavirint
"Federalno ministarstvo finansija i Porezna uprava FBiH smatraju da imaju formalni alibi: oni ne donose lokalne propise, nego ih provode. S druge strane, Ustavni sud je već u više navrata istakao da su takve takse neustavne, pa nije opravdano čekati apelaciju za svaku općinu", ističu sagovornici Klix.ba.
Drugim riječima, sve dok općine same ne ukinu sporne odluke ili dok Ustavni sud ne razmatra baš njihovu odluku, poslodavci ostaju obavezni plaćati. To, smatraju mnogi, nije samo konfuzno nego i neustavno. U međuvremenu se stvara dvostruki standard: neke općine koje su postale predmet presude Ustavnog suda FBiH više ne naplaćuju taksu, dok druge nastavljaju.
Šta dalje?
Da stvar bude složenija, pravosudni eksperti s kojima smo razgovarali upozoravaju na mogućnost krivičnopravnih posljedica za svjesno nepoštivanje odluke Ustavnog suda FBiH. Krivični zakon FBiH u članu 351. propisuje kaznu zatvora do pet godina za odgovorne osobe koje odbiju postupiti u skladu s odlukom Ustavnog suda. U konkretnom slučaju, to bi zahtijevalo utvrđivanje da organi vlasti, unatoč jasno izrečenom ustavnosudskom stavu, nastavljaju djelovati suprotno toj odluci.
Iako su nadležne institucije (FMF i PU FBiH) ponudile "proceduralno" objašnjenje, jasno je da se time praktično produžava vakum u kojem brojni privrednici i dalje plaćaju namet koji je više puta proglašem neustavnim od strane najviše sudske instance. Ta neujednačenost stvara pravnu nesigurnost i dodatno gasi povjerenje u javne institucije.
Jasno je da ni Federalno ministarstvo finansija ni Porezna uprava ne bi smjeli ignorisati suštinsku odluku Ustavnog suda FBiH, ma koliko formalno mogli tvrditi da “čekaju” spor za svaku pojedinačnu općinu. Oni ne mogu zabrani¬ti lokalnoj vlasti donošenje odluka, ali imaju jasnu osnovu da spriječe ili obustave naplatu nečeg što je najviši ustavnopravni organ već proglasio protivnim Ustavu.
U jednoj normalno uređenoj pravnoj državi, presude ustavnih sudova ne primjenjuju se tek nakon deset postupaka, već se poštuju odmah i svugdje, kako bi se građanima i privredi pružila pravna zaštita na koju imaju ustavno pravo.
Iz perspektive javnog interesa, vrijeme je da nadležna ministarstva i porezne vlasti zauzmu jedinstven i jasan stav kojim će stati u kraj ovom problemu – i na taj način poslati poruku da su ustavne garancije iznad lokalnih partikularnih interesa.
U kvizu Superpotjera postavljeno pitanje o krađi u Mostaru: Znate li o čemu je riječ?
