Četvrtina građana u regionu opravdava rad na crno i kupovinu bez dobijanja računa
Studija je provedena u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, a rezultat je saradnje regionalnih ekonomskih eksperata i daje uvid u obim sivog tržišta robe i rada, kao i razloge iz kojih se ljudi upuštaju u nezakonite aktivnosti.
Istraživanje je sprovedeno u navedenim zemljama regiona putem anketiranja 4.064 punoljetna ispitanika tokom maja i juna 2019. godine, a zasniva se na analizi percepcije i stavova prema: kvalitetu institucija, nivou oporezivanja, otkrivanju i kažnjavanju nelegalnih radnji, kao i poreznom moralu, odnosno pravdanju djelovanja u sivoj ekonomiji.
Najzanimljiviji podaci i zaključci, koji daju jasnu sliku o problematici sive ekonomije regiona, su u segmentima rada na crno i kupovini bez dobijanja računa, te opravdavanju i kažnjavanje djelovanja u sivoj ekonomiji.
Nalazi istraživanja ukazuju da je u sve četiri države prisutan rad "na crno" i djelomično neprijavljeni rad koji znači da se dio plate isplaćuje u koverti. Čak 25,8 posto građana Srbije poznaje bar jednu osobu koja radi na crno ili dio plate prima u koverti, dok u ostale tri države ovaj postotak varira od 16,3 posto u Hrvatskoj do 18,7 posto u Crnoj Gori.
Rad na crno ili djelimično neprijavljeni rad je osjetljiva tema, što bi značilo se da su stvarne stope vjerovatno više. Istraživanja ukazuju i da 41,3posto građana Srbije predstavlja potencijalnu neprijavljenu radnu snagu, dok procenti u ostale tri države variraju od 29,2 posto u BiH do 35,5 posto u Crnoj Gori. Odnosno, manje od polovine populacije regije bi obavljalo aktivnosti striktno u formalnoj ekonomiji kada bi im prihodi značajno opali ili kada bi im se finansijska situacija pogoršala.
Rezultati istraživanja ukazuju i na visoku učestalost neformalne kupovine roba i usluga. Tako 32,3 posto građana Crne Gore nabavlja robu i usluge bez dobijanja računa, a u ostale tri države ovaj postatak varira od 20,5 posto u BiH do 28,8 posto u Srbiji.
Oko 25 posto populacije regije opravdava rad na crno i kupovinu bez dobijanja računa. Ako osoba djeluje u okruženju u kojem je rašireno opravdavanje neformalnog djelovanja, veća je i vjerovatnoća da će se ta osoba upustiti u aktivnosti u domenu sive ekonomije. Veća vjerovatnoća uočavanja i više kazne obeshrabljuju upuštanje u neformalne aktivnosti, ipak više od 40 posto populacije regije nema povjerenja u rad inspekcija pri otkrivanju rada na crno i neformalne kupovine. Također, više od 40 posto populacije regije smatra da su sankcije blage za otkrivanje ovakvog djelovanja.
Siva ekonomija negativno utiče na prikupljanje javnih prihoda, te tako i na kvalitet i dostupnost javnih usluga, odnosno, dolazi do smanjenja budžetskih sredstva za obrazovanje, zdravstvo, socijalna davanja, kulturu, te za sve ostale usluge koje država pruža, a koje se finansiraju iz poreza. Njeno postojanje u ovim razmjerima predstavlja prepreku za značajniji ekonomski rast i izgradnju kvalitetnijeg života svakog građana.
Smanjenje obima sive ekonomije bi posljedično imalo pozitivne ekonomske efekte po tržišta zemalja regiona. Kako bi se to postiglo potreban je niz strukturnih reformi, da bi se građani uvjerili da vrijedi dati doprinos državnoj kasi, a neophodno je i podizanje svijesti samih građana.
