Faruk Hadžić o crnom tržištu duhana u BiH: Cijene su slične, ali mnoge privlači neplaćanje poreza
Novo istraživanje - ono za 2024. godinu, treba da bude objavljeno u martu, a da li će ono pokazati neki značajan pomak, tek ostaje da vidimo.
Posljednji podaci govore da se suštinski malo toga promijenilo. Čak 35% duhanskih proizvoda na tržištu i dalje dolazi iz nelegalnih izvora. Uz neefikasne mjere i rigidnu akciznu politiku, pitanje nije samo kako suzbiti ilegalnu trgovinu, već i da li uopće postoji jasan plan kako to učiniti.
Više o ovoj temi za Klix.ba govorio je Faruk Hadžić, jedan od vodećih ekonomskih analitičara u BiH.
Problem crnog tržišta koji mi vidimo samo je "vrh ledenog brijega"
Već na početku razgovora, Hadžić ističe da je problem crnog tržišta duhana mnogo dublji od brojki i akcija zapljene, koje su danas češće nego ikada. Smatra da ga nije lako riješiti jer se temelji na duboko ukorijenjenim švercerskim mrežama koje koriste sve sofisticiranije metode distribucije.
"Ilegalna prodaja duhana i duhanskih proizvoda nanosi višemilionske štete budžetu BiH svake godine. Prema izjavama nadležnih službi, država gubi značajne prihode od neuplaćenih poreza, akciza i PDV-a, što se direktno odražava na smanjenje sredstava za javne usluge, poput obrazovanja i zdravstva. Osim poreskih gubitaka, širenje crnog tržišta stvara i nepoštenu konkurenciju legalnim prodavcima, čime se dodatno destabilizuje tržište i povećava rizik od ekonomske nesigurnosti", započinje Hadžić.
Ilegalne cigarete, navodi Hadžić, dolaze bez poreznih markica ili s markicama iz susjednih zemalja, poput Kosova. To dovodi do toga da se potrošači često odlučuju za rezani duhan, koji čini značajan dio ilegalne potrošnje (čak 30,9%) zbog svoje pristupačne cijene.
Hadžić dalje objašnjava da su ekonomski faktori ključni u razumijevanju potrošačkog ponašanja.
"Glavni razlozi leže u cijenama i dostupnosti. Prema posljednjem istraživanju, prosječna cijena ilegalnih cigareta iznosi 4,3 KM, što je gotovo jednako cijeni legalnih cigareta, ali i dalje privlačno onima koji ne žele plaćati porezne namete. Osim toga, potrošači često percipiraju ilegalne proizvode kao jednako kvalitetne", kaže Hadžić i dodaje da je neadekvatan nadzor distribucije dodatni faktor koji omogućava kontinuiranu dostupnost ovih proizvoda na tržištu.
Na pitanje da li bi novo povećanje akciza dodatno pogoršalo situaciju, Hadžić nema dilemu:
"Definitivno postoji taj rizik. Dosadašnja iskustva pokazala su da svako povećanje akciza dovodi do smanjenja legalne potrošnje i preusmjeravanja potrošača ka jeftinijim, ilegalnim alternativama. Ako BiH ne uskladi akciznu politiku s regionalnim praksama i istovremeno ne osnaži kontrolne mehanizme, postoji opasnost od povratka na ranije stanje povećane ilegalne prodaje."
Šverc i dalje jači od regulative?
Uprkos stalnim akcijama SIPA-e, Uprave za indirektno oporezivanje BiH i Granične policije BiH, ilegalna trgovina ostaje visoko profitabilan biznis. Samo u 2024. godini, vrijednost zaplijenjene robe iznosila je preko 2,3 miliona KM, ali tržišni udio ilegalnih cigareta i duhana pokazuje da se potražnja ne smanjuje.
Problem nije samo ekonomske prirode, već predstavlja i sigurnosni izazov. Dok su legalni proizvođači i distributeri na gubitku, nelegalni tokovi novca jačaju, a država ostaje pred zatvorenim vratima organizovanog kriminala.
U zemljama regije, poput Srbije i Sjeverne Makedonije, prepoznali su ovaj problem i usvojili fleksibilnije modele akcizne politike kako bi ublažili udar na potrošače i tržište. S druge strane, BiH i dalje pokušava riješiti problem represivnim mjerama, što očigledno ne daje željene rezultate.
"Trenutni model koji se oslanja na saradnju među nadležnim institucijama i provođenje operativnih akcija daje određene rezultate, što je vidljivo iz povećanja zapljena u protekloj godini. Međutim, za dugoročnu održivost potrebno je unaprijediti koordinaciju između institucija, uvesti dodatne resurse i modernizovati opremu", smatra Hadžić.
Regionalne konferencije i razmjena iskustava, poput one održane u Skoplju krajem 2024. godine - smatra on - pokazuju potencijal u osnaživanju zajedničkih aktivnosti u borbi protiv sive ekonomije.
"Neophodno je unaprijediti tehničku opremljenost i edukaciju graničnih službi, povećati broj kontrola na ključnim transportnim tačkama i povećati kazne za prekršioce. Također, važna je edukacija potrošača o zdravstvenim rizicima povezanim s konzumiranjem nekontrolisanih ilegalnih proizvoda. Uspješne operativne akcije, poput 'Market' i planirane 'Market 2', pokazuju pravac kojim se može nastaviti kako bi se postigli trajni rezultati", zaključuje Hadžić.
Podsjećanja radi, operativna akcija "Market" u 2024. godini donijela je vrlo uspješne rezultate. Došlo je do ozbiljnih povećanja oduzetih količina ilegalnih cigareta i rezanog duhana kao i njihovih vrijednosti, u odnosu na prethodne godine. U 2022. godini vrijednost oduzete robe iznosila 1.786.868 KM, a u 2024. godini iznosila je 2.365.381 KM, što govori samo za sebe. Zato je i najavljen nastavak akcije.
Problem nerješiv preko noći, ali...
Dok se čekaju novi podaci IPSOS istraživanja, jasno je da se ovaj problem neće riješiti preko noći.
Jača kontrola tržišta i bolja regionalna saradnja ključni su faktori za suzbijanje crnog tržišta duhana. Istovremeno, ostanak pri moratoriju na akcize na duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini ostaje neophodan potez kako bi se sanirale negativne socio-ekonomske posljedice stalnog povećanja, a samim tim zaustavilo i kontinuirano urušavanje legalnog tržišta.
Balansiran pristup može dovesti do smanjenja ilegalne trgovine i zaštite budžetskih prihoda, a iako to ne donosi momentalno vidljive promjene - pravi potezi mogu značiti manje gubitke danas, a stabilnije tržište sutra.
Takmičar ispao iz kviza "Tko želi biti milijunaš?" zbog pitanja iz demografije: Znate li odgovor?
