Dok je borba protiv crnog tržišta pod prijetnjom, šverc rezanog duhana i dalje dominira

Međutim, ova borba mora biti kontinuirana. Novonastala politička kriza u zemlji otvara veliku mogućnost da se dosadašnji rezultati praktično ponište te da crno tržište duhanom i duhanskim proizvodima ponovo počne cvjetati.

Agencija za ispitivanje javnog mnijenja IPSOS svake godine provodi istraživanje kako bi dala što precizniji uvid u stanje crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini.

Novo istraživanje među punoljetnim stanovnicima Bosne i Hercegovine, na reprezentativnom uzorku, o korištenju duhana i duhanskih proizvoda, provedeno je u periodu od 22. novembra 2024. do 12. januara. Razlika ovog ispitivanja u odnosu na ona ranija jeste što se njime tretiralo korištenje i e-cigareta.

Ilegalne cigarete

Naime, posljednjim ispitivanjem je utvrđeno da na tržištu i dalje postoje ilegalne cigarete, ali da se njihov broj smanjio u odnosu na prošlu godinu. Dvije stvari su nepromijenjene. Jedna je da su to uglavnom cigarete s poreznom markicom iz Kosova ili bez markice, a druga je da su pijace dominantan kanal njihove prodaje.

Osim toga, društvene mreže, odnosno internet je i dalje kanal prodaje, ali ne onoliko koliko je to bio tokom pandemije koronavirusa. Sve prethodno navedeno ukazuje da postoji stabilna potražnja za ilegalnim cigaretama te da šverceri još uspijevaju pronaći kanale za njihovu distribuciju na tržištu.

Spomenutim ispitivanjem je utvrđeno i to da je nastavljen rast prosječne cijene ilegalnih cigareta, a ona trenutno iznosi 4,79 KM.

Ilegalni rezani duhan

Da je nužna agresivnija borba protiv trgovine ilegalnim duhanom i duhanskim proizvodima pokazuje to da je ogroman broj onih koji koriste ilegalni rezani duhan. Preciznije, od ukupnog broja potrošača rezanog duhana, 94 posto je onih koji koriste ilegalni rezani duhan, što je za tri posto manje u odnosu na prošlu godinu.

Kao što je slučaj s ilegalnim cigaretama, tu stvari ostaju iste - pijace su glavni kanal prodaje i ilegalnog rezanog duhana. Naime, 50 posto potrošača na pijaci kupuje ilegalni rezani duhan, a ostatak od uličnih prodavača, poznanika ili prijatelja.

Na osnovu navedenog istraživanja je procijenjeno da je ta potrošnja prošle godine veća za 2.062 tone, što je za dva posto više u odnosu na godinu ranije te 26 posto više u odnosu na 2020. godinu. Dakle, istaknuti statistički podaci potvrđuju da šverceri i dalje dominiraju bh. tržištem rezanog duhana.

Šta podaci još govore

Ekonomista Faruk Hadžić je ocijenio da podaci dobijeni ispitivanjem javnog mnijenja pokazuju nekoliko zabrinjavajućih trendova.

"Jasno pokazuju da postoji strukturalni problem na tržištu, koji neće biti riješen isključivo represivnim mjerama, već zahtijeva strateški pristup, koji uključuje preispitivanje akcizne politike, smanjenje razlike između legalnih i ilegalnih cijena, kao i edukaciju građana o ekonomskim i zdravstvenim rizicima ilegalnih duhanskih proizvoda", ukazao je.

Napomenuo je na ulogu SIPA-e, Granične policije i Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine u borbi protiv šverca duhanom i duhanskim proizvodima.

Ekonomska prijetnja

Hadžić je podsjetio da recentna politička dešavanja ukazuju na namjeru da se ograniči djelovanje državnih agencija za provedbu zakona te da to može predstavljati ozbiljan udar na borbu protiv šverca i ilegalnog tržišta. Shodno tome, dodaje, da na ekonomskom nivou postoji rizik od značajnog rasta ilegalnog tržišta, što bi neminovno rezultiralo dodatnim smanjenjem budžetskih prihoda.

"Već sada procjene govore o gubicima od nekoliko stotina miliona KM godišnje zbog crnog tržišta rezanog duhana. To znači manje sredstava za ključne infrastrukturne projekte, zdravstvo, obrazovanje i hitne intervencije u kriznim situacijama, poput nedavnih poplava", naveo je.

Osvrnuo se i na sigurnosni aspekt namjere vlasti RS-a koje se odnose na spomenute institucije.

"Nefunkcionalnost državnih institucija u borbi protiv ilegalnog tržišta može rezultirati jačanjem kriminalnih struktura, što bi dodatno destabilizovalo društvo i stvorilo ambijent nepovjerenja građana u institucije. Kriminalne grupe bi mogle iskoristiti prostor bez efikasne kontrole za širenje nezakonitih aktivnosti", upozorio je Hadžić.

Podsjećamo, procjena je da Bosna i Hercegovina godišnje gubi više od 420 miliona KM zbog crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda. To je novac dovoljan za, primjera radi, sanaciju ukupne materijalne štete uzrokovane prošlogodišnjim poplavama ili šestogodišnje ulaganje za poboljšanje kvaliteta zraka u Sarajevu.