"Radi se o tržištu od 13 miliona izuzetno bogatih stanovnika s 894,2 milijarde eura bruto domaćeg proizvoda, odnosno 68 hiljada eura dohotka po stanovniku. To je u pogledu kupovne moći ekvivalent od oko 200 miliona CEFTA potrošača", izjavio je za Agenciju FENA profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu Anto Domazet.
Kako pojašnjava, s ovom trgovinskom grupacijom BiH ima od 2012. godine pozitivan saldo trgovinske razmjene.
"U 2013. godini izvoz BiH u EFTA je iznosio oko 139 mil. KM, a uvoz iz EFTA oko 75 mil. KM, s pozitivnim saldom od 64 mil. KM. U devet mjeseci 2014. nastavlja se trend rasta izvoza i uvoza BiH u EFTA grupaciju, a pozitivan saldo razmjene iznosi 62,6 mil. KM", kazao je Domazet.
U strukturi vrijednosti izvoza BiH u EFTA zemlje u 2013. godini obuća sudjeluje sa 16 posto, namještaj sa 14, oružje i streljivo s 13, odjeća s 12, proizvodi od čelika i željeza sa 7 posto i ostalo 41 posto.
U uvozu BiH iz EFTA, ističe Domazet, najveći udio imaju farmaceutski proizvodi s 58 posto, strojevi i uređaji s 8, pamučni proizvodi sa 6 , vozila i elektroprema s po 4 posto i ostalo s 20 posto.
"Ovakva struktura trgovine i do sada je bila oslobođena carina u uvozu i izvozu, pa je sigurno da će se ona nastaviti razvijati dosta visokim tempom", istakao je Domazet.
Smatra da će liberalizacijom trgovine poljoprivrednim proizvodima BiH imati veliku šansu povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda, ali da će sve ovisiti o tome kojom brzinom će se ti proizvodi certificirati za izvoz u EFTA zemlje koje primjenjuju sistem standarda ispravnosti hrane identičan Europskoj uniji.
Domazet ističe da u tom smislu treba očekivati dalji tranzicijski period nakon koga će se početi pokazivati efekti rasta izvoza poljoprivrednih proizvoda.
"S druge strane, ne treba očekivati da će tržište BiH biti preplavljeno hranom iz EFTA zemalja, jer ni cijena ni tradicionalni odnosi u trgovini ne ukazuju na takve mogućnosti", zaključio je Domazet.