Emir Đikić: BiH je druga po veličini privreda u regionu i njena uloga u CEFTA-i je veoma bitna
Kako ocjenujete ulogu CEFTA-e i urađeno u vrijeme od uspostave sporazuma? Zaključenjem CEFTA sporazuma pojednostavljen je sistem pravila koji je olakšao i unaprijedio trgovinu u regionu. Jedinstveni regionalni sporazum je zamijenio 32 sporazuma o slobodnoj trgovini, a sve u cilju jačanja ekonomskih odnosa, konkurentnosti, privrednog rasta, ali i stvaranja privlačnijeg okruženja za investicije. Rezultati istraživanja pokazuju da je zahvaljujući CEFTA-i trgovina u regionu duplo veća nego što bi bila bez nje.
Prvi veliki uspjeh jeste potpuno ukidanje carina i kvantitativnih ograničenja na trgovinu domaćom robom. Drugim riječima, naši privrednici slobodno izvoze robu u region, bez bilo kakvih carina i kvota. Drugi značajan uspjeh je dijagonalna kumulacija (fleksibilnija pravila porijekla) kojom je omogućeno dodatno uvezivanje kompanija u regionu u evropske lance vrijednosti. Dogovoren je i okvir za olakšanje i daljnje unapređenje trgovine robom i uslugama (Dodatni potokol 5 o olakšavanju trgovine i Dodatni protokol 6 o liberalizaciji trgovine uslugama). Protokoli daju osnovu za daljnju integraciju CEFTA strana, kako u okviru regiona, tako i prema EU. To se prije svega odnosi na probleme s kojima se privrednici suočavaju zbog višestrukih kontrola i testiranja, brojnih dokumenata za stavljanje proizvoda u promet i sl.
Samo u protekle dvije godine, CEFTA je usvojila zajedničku carinsku strategiju koja smanjuje broj izvršenih kontrola, uvela sistem za olakšavanje trgovine voćem i povrćem koji će olakšati papirologiju s fitosanitarnim certifikatima i međusobno priznavanje ovlaštenih izvoznika kojim se koristi ubrzanih procedura za trgovce od povjerenja proširuju na cijeli region. Aktivnosti provedene u CEFTA-i u prethodnom četverogodišnjem periodu su doprinijele povećanju trgovine u regionu od oko 25%. Također, CEFTA je od 2013. uključena u izradu regionalnih strateških planova kao što su Strategija razvoja Jugoistočne Evrope 2020, Višegodišnji akcioni plan regionalnog ekonomskog razvoja i Akcioni plan za Zajedničko regionalno tržište koji je usvojen 10. novembra u Sofiji. Harmonizacija propisa s EU, kao i sticanje benefita na osnovu harmonizacije legislative i procedura s EU acquis, je princip na kojem se zasniva olakšavanje trgovine u CEFTA-i. Time CEFTA ima značajnu ulogu u podržavanju ekonomija Zapadnog Balkana za učešće na jedinstvenom tržištu EU.
Koji su njeni ciljevi u kontekstu trenutnih ekonomskih dešavanja? Osnovni cilj aktivnosti predloženih Akcionim planom je prvenstveno revitalizacija privrede regiona, koja je znatno pogođena krizom izazvanom virusom COVID-19. Dodatno, aktivnosti i ciljevi su potpuno usklađeni s EU Strategijom za proširenje i podržavaju proces evropskih integracija ekonomija regiona.
Prema nekim procjenama, integracija ekonomija u regionu ima potencijal da doprinese dodatnom privrednom rastu i do 6,7%. Ovo je potencijal koji region mora iskoristiti u borbi s ekonomskim padom koji je Svjetska banka projektovala na oko 5%. Ključne CEFTA aktivnosti bit će usmjerene na smanjenje vremena čekanja na prijelazima za 30%, uvođenje koncepta tzv. "trgovine bez papira", smanjenje troškova i racionalizaciju kontrola kroz programe uzajamnog priznavanja – korištenjem jedinstvenog dokumenta za 7 tržišta te unapređenje sistema rješavanja trgovinskih sporova u regionu.
Pojednostavljenjem zakonodavstva u oblasti elektronske trgovine bit će olakšan pristup regionalnom tržištu svim kompanijama u ovom sektoru s posebnim osvrtom na mala i srednja preduzeća, koja su nosioci ekonomskog razvoja. Posebno potenciramo elektronsku trgovinu, čiji je potencijal došao u prvi plan u doba krize – ako to može biti jedna naučena lekcija za sve nas iz ove teške situacije.
Također, provođenje plana će pomoći i u ubrzanju trgovine s EU, prvenstveno s aspekta procedura. Ovdje želimo da naznačimo značaj proširenja koncepta Zelenih koridora na prijelaze sa članicama EU, gdje je vrijeme čekanja i po nekoliko puta duže nego u okviru regiona.
Zajedničko tržište od 18 miliona ljudi, koje počiva na principima usaglašenosti s propisima EU, konkurentnije je na evropskom i svjetskom planu, a samim tim i atraktivnije za investitore. Vjerujemo da će provođenje mjera iz usvojenog plana privući strane investitore i kreirati nove poslove, ali i omogućiti da se proizvodi i usluge nude po dosta konkurentnijim cijenama.
U kakvom su stanju ekonomije CEFTA-e, koliko je pandemija zaista napravila štete te na koji način se može kvantificirati njen učinak?
Pandemija koronavirusa je uzrokovala značajan pad BDP-a. Procjene Svjetske banke za ekonomije Zapadnog Balkana ukazuju na pad BDP-a u prosjeku od 4,8%, dok je za BiH pad BDP-a 3,2%. Privreda Evropske unije je također pogođena, a to je naše najvažnije izvozno tržište. Drugim riječima, privrednicima u regionu neće biti lako. Zato je bitno da im otvorimo što više mogućnosti za razvoj. Posebno je značajno u ovo vrijeme opšte neizvjesnosti, sigurnost da se trgovina neće zaustavljati, kao i da im otvorimo nove tržišne mogućnosti kroz promociju elektronske trgovine, naprimjer.
Naredne dvije godine su godine oporavka s predviđenim rastom od oko 3,5%, za koji se nadamo da će primjenom mjera iz Akcionog plana biti veći.
Koliko CEFTA kao takva može pomoći u prevazilaženju korona-krize i oporavku ovih ekonomija? Na samom početku pandemije CEFTA je u saradnji s Transportnom zajednicom predložila niz mjera kroz inicijativu "Zeleni koridori" i "Zelene trake", kako bi se osiguralo nesmetano snabdijevanje osnovnim životnim namirnicama u regionu. Inicijativa je implementirana u rekordno kratkom roku, uz pomoć infromacionog sistema SEED (Systemic Exchange of Electronic Data), pa smo već početkom aprila uspjeli osigurati brži protok esencijalnih proizvoda kao što su medicinska sredstva za borbu protiv pandemije, prehrambeni proizvodi te stočna hrana. Uz ovo, učinjen je napredak na usaglašavanju osnovnih sanitarnih mjera na prijelazima te je uspostavljen sistem koji omogućava 24-satnu dostupnost svih usluga (veterinarske i fitosanitarne inspekcije) na prijelazima koji se nalaze na osnovnim transportnim koridorima.
Ovo je jedan od većih uspjeha u borbi protiv pandemije koji je ostvaren i najbolji primjer regionalne saradnje koji će se u budućnosti, nadamo se, koristiti i za ostalu robu nakon pandemijske krize. Podsjećamo da je, imajući u vidu izuzetne rezultate ove inicijative, na Samitu u Sofiji 10. novembra dobijena podrška da ona bude proširena na granične prijelaze s EU, čime će se znatno smanjiti vrijeme čekanja i prema EU članicama.
Konačno, sve mjere iz Akcionog plana imaju za cilj da pomognu i podstaknu privredni rast regiona.
Kakva je pozicija BiH u CEFTA-i? Bosna i Hercegovina je veoma posvećena provođenju CEFTA Sporazuma. Bitno je napomenuti i da je BiH druga po veličini privreda u regionu i njena uloga je veoma bitna. Ove godine BiH, preciznije Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, predsjedava CEFTA-om. Iako je godina bila veoma izazovna i po mnogo čemu posebna, uspjeli smo zajednički ostvariti veoma značajne rezultate. Prvo, uspješno je realizovana inicijativa "Zeleni koridori" i "Zelene trake". Osim što je primjer izuzetne saradnje regiona po brzini i rezultatima kojima je realizovana, inicijativa će biti proširena na granične prijelaze s EU. Drugo, počeli smo primjenu Odluke o međusobnom priznavanju ovlaštenih subjekata, stupio je na snagu Dodatni protokol o liberalizaciji trgovine uslugama, a pripremljen je i prijedlog mjera iz Akcionog plana koji su usvojili premijeri. Ovaj strateški dokument je temelj naših aktivnosti u narednom periodu i predstavlja čvrsto opredjeljenje regiona prema jačanju i unapređenju ekonomske saradnje.
Koji su generalni ciljevi u narednom periodu? Fokus našeg rada bit će usmjeren na pružanje podrške CEFTA stranama u provođenju aktivnosti planiranih Akcionim planom za Zajedničko regionalno tržište. Vjerujemo da ćemo zajedno uspjeti da se izborimo s ekonomskim posljedicama krize, generišemo što više privrednog rasta, sačuvamo radna mjesta i napravimo nova i približimo se EU. Neki od konkretnih ciljeva na kojima ćemo raditi je ubrzanje postupka na prijelazima tako da se vrijeme čekanja smanji najmanje za 30%, omogućavanje privrednicima da s jednim dokumentom imaju pristup 7 tržišta, omogućavanje regionalne elektronske trgovine, tako što će se olakšati prekogranično kretanje paketa i smanjiti regulatorni troškovi.
Po uzoru na EU, želimo omogućiti firmama da izvoze svoje usluge bez troškova osnivanja lokalnih kćerki firmi i lokalnih licenci, firmama koje imaju svoje kćerke firme u regionu želimo da olakšamo kretanje radnika tako što nećemo više tražiti radne dozvole, firmama koje su dobile poslove u regionu želimo da omogućimo da pošalju svoje radnike na privremeni rad u region, također bez radnih dozvola.
CEFTA je zajedno s Vijećem za regionalnu saradnju zadužena za koordinaciju provođenja Akcionog plana za Zajedničko regionalno tržište, u saradnji s našim partnerima poput Transportne zajednice i Komorskog investicionog foruma. Značajnu podršku dobijamo i od Evropske unije, koja je skoro usvojila novi paket pomoći od 6 miliona eura za provođenje CEFTA aktivnosti. Međunarodne finansijske institucije, poput Svjetske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) su također najavile svoje programe podrške, a očekujemo i bilateralne donatore. Na nama je sada da zajedničkim radom generišemo potencijal koji regionalna ekonomska integracija pruža i region zaista transformišemo u zajedničko tržište.
