Entiteti platili 281,6 miliona KM kamata bankama od zaduženja prodajom trezorskih zapisa
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić objasnio je za Klix.ba da navedena sredstva od 281,69 miliona KM ne uključuju kamate koje građani plaćaju Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) ili drugim finansijskim institucijama, napominjući da je to posebna stavka.
"Nama je monetarna politika takva kakva jeste: imamo Centralnu banku BiH koja ne smije ulagati u vrijednosne papire na domaćem tržištu, al smije na stranom. Entiteti su se, kao nosioci ekonomskih politika, upravo zbog nedostatka finansijskih sredstava zaduživali kod komercijalnih banaka u državi, koje su opet u stranom vlasništvu", kazao nam je Hadžić.
Napominje da je moguće da je novac, koji je plasiran u inozemstvo, vraćen ovdje domaćim bankama i da je institucijama vraćen njihov novac, ali da su po osnovu kamata izgubljena ogromna sredstva.
"Na taj način mi smo izgubili, kad se sabere, 281,69 miliona KM. Mi smo svi znali da je to skup način finansiranja, ali ja sam bio šokiran kad sam uvidio koliki je to iznos", kazao nam je politički analitičar Faruk Hadžić koji je na društvenoj mreži Facebook prvi ukazao na propast ovakvog načina vođenja ekonomije u bh. entitetima.
Faruk Hadžić je napomenuo da se podaci navedeni u tabeli ne odnose na to koliko je dug ukupno povećan, jer se dešavalo da vlasti uzimaju dug da bi vratili neki drugi dug.
"Mene zanima koliko su oni kamata dali, a podaci do kojih sam došao su me šokirali. Za taj novac su penzije mogle biti povećane za 10 KM svim penzionerima, mogla je biti izgrađena kompletna dionica od Neuma do Stoca i nova magistrala od Foče do granice s Crnom Gorom, ili biti finansirano 14.500 doktorata", kazao je Faruk Hadžić.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
