Kamatna stopa na glavne operacije refinansiranja zadržana je na nula posto, kamata na prekonoćne pozajmice je ostala 0,25 posto, a na depozite položene kod ECB-a i dalje iznosi -0,5 posto.
Negativna referentna kamata od 0,5 posto ima za cilj potaknuti banke da pozajmljuju novac klijentima, a ne da ga deponiraju kod centralne banke.
Istovremeno, centralna banka eurozone je najavila mjere podrške bankarskom kreditiranju i proširila program otkupa obveznica za 120 milijardi eura.
ECB je osigurao dodatna sredstva za dugoročne, jeftine kredite bankama, kako bi im osigurala potrebnu likvidnost.
U saopćenju ECB-a se navodi da će se evropske banke moći zaduživati po kamatnoj stopi od minus 0,75 posto, što bi ih trebalo potaknuti da pozajmljuju novac od centralne banke, kako bi povećale kreditiranje firmi i građana.
Stručnjaci ocjenjuju ovo kao "moćan potez ECB-a, koja plaća bankama da se zadužuju kod nje i ohrabruje ih istovremeno da one plaćaju kompanijama da uzimaju kredite".
Akteri na finansijskim tržištima očekivali su smanjenje ključne kamate za 10 baznih poena, radi poticanja ekonomije eurozone uslijed strahovanja da bi regiju uskoro mogla zahvatiti recesija.
Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je na konferenciji za novinare da je "širenje virusa COVID-19 zadalo velik udarac perspektivi rasta globalne ekonomije i ekonomije eurozone i da je povećalo volatilnost na tržištima" te da vlade trebaju pripremiti ambiciozne fiskalne odgovore kako bi suzbile posljedice pandemije, prenosi Al Jazeera.
"Čak i ako je epidemija privremene prirode, ona će imati znatan utjecaj na ekonomsku aktivnost. Vlade i sve druge institucije pozivaju se da poduzmu pravovremene i ciljane akcije kako bi otklonite ovu prijetnju javnom zdravlju, obuzdale širenje koronavirusa i ublažile ekonomske posljedice", rekla je Lagarde.
Dodala je da je naročito potreban ambiciozan i koordiniran odgovor fiskalne politike radi podrške poduzećima i radnicima koje je ova zdravstvena kriza izložila riziku.
