Rezultati su ovo dva istraživanja o stanju u bh. privredi i o upravljanju potraživanjima koje je proveo "LRC INKASSO", odjel za upravljanje potraživanjima kompanije "LRC" iz Sarajeva.
I pored pozitivnih pomaka u finansijskim pokazateljima bh. privrede u 2016. godini, gdje je završne račune predalo ukupno 31.554 firmi u BiH, što je za 2,22 posto više u odnosu na 2015., a ukupno ostvareni prihod u BiH dostigao je 60,94 milijarde KM i za 2,1 milijardu KM je veći u odnosu na prethodnu godinu, nažalost, i dalje milijarde KM zarobljenog kapitala lebde u nedokučivoj zoni, te predstavljaju konstantno breme za efikasnije poslovanje.
Prema riječima Sabine Mašović, rukovodioca pravne službe kompanije "LRC", ukupan unutrašnji dug koji bh. firme potražuju od kupaca dostigao je cifru od 11,75 milijardi KM u 2016.godini i za 2,1 milijardu KM ili 2,44 posto je veći u odnosu na 2015.godinu.
Zbog problema sa naplatom vlastitih potraživanja, bh. privrednici su suočeni i sa otežanim plaćanjem svojih obaveza. Prosječan broj dana naplate potraživanja za bh.firme iznosi 70,4 dana u 2016. godini, dok je ovaj period za plaćanje vlastitih obaveza prema dobavljačima veći za čak 100,8 dana i iznosi 171,2 dana - kazala je Mašović.
Prema rezultatima ankete koju je "LRC INKASSO" proveo među 360 bh. privrednika, njih 60,3 posto se slaže da u BiH postoji veliki problem sa naplatom potraživanja i da je to još uvijek jedna vrsta tabu teme. Naime, i pored evidentnih problema u oblasti naplate bh. privrednici i dalje vrlo teško otvoreno govore na ovu temu, a veliki broj njih se i dalje ne odlučuje poduzimati dodatne aktivnosti kako bi efikasnije upravljali vlastitim potraživanjima.
Kao najčešće razloge neplaćanja, anketirani privrednici su naveli loše navike plaćanja, nemogućnost naplate svojih potraživanja, loše poslovanje kompanije, neefikasne sudove, nepostojanje zakonske regulative, loše upravljanje kompanijama, kao i lošu procjenu rizika.
"Bh. privrednici su svjesni postojećih problema u naplati potraživanja, te se uglavnom snalaze na način da ih sami rješavaju, tako što angažuju vlastite uposlenike na poslovima naplate. Također, zanimljivo je i da firme uglavnom imaju stav da je avansno plaćanje obezbjeđenje potraživanja. Na ovaj način, mnoga pravna lica pokušavaju da smanje rizik poslovanja na uštrb povećanja prodaje i plasmana proizvoda, što je zaista zabrinjavajuće jer stvara nepovoljno okruženje za kupce", upozorava Mašović.
Najveći broj anketiranih bh. privrednika, njih 72 posto, tvrdi da su nenaplaćena potraživanja uspjeli naplatiti vansudski i putem kompenzacija i djelimičnim oprostom duga, dok njih 26,8 posto tvrdi da su nenaplaćena potraživanja uspjeli naplatiti tek putem suda, te samo 1,2 posto naplatom iz stečajne mase.
U sklopu ovog istraživanja "LRC INKASSO" je poseban akcenat stavio na oblast naplate potraživanja sudskim putem, te izveo zaključak o dužini trajanja prvostepenih sudskih postupaka, koji se zbog nenaplaćenih potraživanja vode na sudovima u BiH, od momenta podnošenja tužbe do dobijanja prvostepene presude u prosjeku iznosi 263 dana ili blizu 9 mjeseci.
"Pojedinačno, prosjek dana trajanja prvostepenih sudskih postupaka ako izuzmemo presude zbog propuštanja, najduži je na Okružnom privrednom sudu u Banja Luci i to 685 dana, zatim na Općinskom sudu u Sarajevu 569 dana, Općinskom sudu u Bihaću 354 dana, u Zenici 345 dana, kao i na Okružnom privrednom sudu u Trebinju 344 dana", kaže Mašović.
Istraživanjem je bilo obuhvaćemo 16 sudova u BiH, od čega njih 10 u FBiH i 5 u RS i Brčko Distriktu, pri kojima su se vodili prvostepeni postupci koje su pokrenule 72 bh. kompanije kao tužitelji, protiv tuženih kompanija zbog nenaplaćenih potraživanja.
Najduže vrijeme trajanja prvostepenih postupaka zbog nenaplaćenih potraživanja registrovano je na Okružnom privrednom sudu u Banja Luci i to 1553 dana. Najbrže okončani prvostepeni postupci zbog nenaplaćenih potraživanja registrovani su na Okružnom privrednom sudu u Istočnom Sarajevu gdje je najkraći postupak završen za 136 dana što je prema našem iskustvu na osnovu preko 4000 pokrenutih sudskih postupaka najefikasniji sud u državi– dodala je Mašović.
Istraživanjem je obuhvaćena i specifična oblast finansijskog sektora u BiH što je dovelo do sljedećih zaključaka: 45,45 posto anketiranih tvrdi da u BiH postoji veliki problem sa naplatom potraživanja od fizičkih lica finansijskog sektora . Kao najčešće razloge neplaćanja, navode životne okolnosti, kao što su gubitak posla i tešku finansijsku situaciju, potom loše navike plaćanja i lošu procjenu rizika, prezaduženost, te sve veći broj klijenata koji odlaze u inostranstvo.
"Kao sredstvo obezbjeđenje svojih plasmana, finansijski sektor u BiH najviše koristi mjenice, potom police osiguranja, hipoteke i na kraju sudužnike. Međutim, 62,50 posto anketiranih se slaže da naplativost polica osiguranja nije na zadovoljavajućem nivou", navela je Mašović.
Ono što je zajedničko anketiranim ,i u prvoj i drugoj anketi, je da su svi upoznati sa postojanjem specijalizovanih agencija za naplatu potraživanja, a 63,64 posto njih se izjasnilo da bi proces naplate potraživanja povjerili ovakvim agencijama.
"Najčešće usluge koje bi koristili od specijalizovanih agencija za upravljanje potraživanjima anketirani su naveli prvenstveno vansudsku i sudsku naplatu potraživanja, konsalting, kao i dodatnu obuku zaposlenika u procesu naplate i novim trendovima u naplati", kaže Mašović.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
