Finansijski tokovi
27

Svijet sjedi na problemu od 91 bilion dolara: Teške odluke su neizbježne

B. R.
Ilustracija: Shutterstock
Ilustracija: Shutterstock
Vlade država širom svijeta duguju neviđenih 91 bilion dolara, što je iznos koji je skoro jednak veličini globalne ekonomije i koji će biti veliki teret stanovništvu.

Dužničko opterećenje je toliko poraslo da predstavlja prijetnju životnom standardu i bogatih država, među kojima su Sjedinjene Američke Države. Jedan od razloga za to jeste i pandemija koronavirusa.

Političari ignorišu ovaj problem u godini izbora, ne želeći biračima povećati poreze i smanjiti javnu potrošnju, što je potrebno učiniti da bi se uhvatili u koštac s rastućim dugovanjima. Zapravo, pojedini daju velikodušna obećanja kojima bi se inflacija mogla dodatno povećati, pa čak izazvati i nova finansijska kriza.

Iz Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) su prošle sedmice ukazali da se SAD-ov "hronični" fiskalni deficit mora hitno riješiti. Investitori već dugo dijele zabrinutost zbog dugoročne finansijske putanje američke vlade.

Investitori su sve zabrinutiji kako raste dužnički teret. Politička previranja u Francuskoj su uzrokovala dodatnu zabrinutost dugom ove države, što je dovelo do povećanja prihoda na obveznice.

Veći troškovi otplate duga znače manje novca dostupnog za ključne javne usluge ili za reakciju na krize, kao što su ekonomske krize, pandemije ili ratovi. S obzirom na to da se iznos prinosa na državne obveznice koristi za utvrđivanje cijene drugih dugova, to znači i veće troškove zaduživanja domaćinstava i kompanija, što šteti ekonomskom rastu.

Kako kamatne stope rastu, privatne investicije se smanjuju i vlade su manje u mogućnost da se zadužuju kako bi odgovorile na ekonomske krize.

Bivša glavna ekonomistica Ministarstva finansija SAD-a i profesorica na Harvard Kennedy School Karen Dynan je konstatirala da će rješavanje problema američkog duga zahtijevati ili povećanje poreza ili smanjenje beneficija u socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti.

"Mnogi (političari) nisu voljni da govore o teškim izborima koje će morati donijeti. Ovo su vrlo ozbiljne odluke i mogle bi biti od velikog značaja za ljudske živote", napomenula je Dynan.

Profesor ekonomije na Univerzitetu Harvard Kenneth Rogoff je saglasan da će SAD i druge države morati provesti bolna prilagođavanja. Kako je izjavio za CNN, dug više nije besplatan.

"Mnogi akademici, kreatori politika i bankari centralnih banaka su 2010-ih bili pri stavu da će kamatne stope zauvijek biti blizu nule, a onda su počeli misliti da je dug besplatan ručak", ukazao je.

Rogoff je istakao da je takav stav uvijek bio pogrešan, piše CNN.