U poređenju sa 2012. godinom, kada je Centralna banka BiH objavila prvi izvještaj, broj blokiranih računa povećan je za 10.378. Naime, u novembru 2012. godine ukupan broj blokiranih računa prema podacima Centralne banke BiH bio je 58.038.
Na spisku blokiranih računa, koji je sačinjen na 2.748 stranica, nalaze se preduzeća, zanatske radnje, stomatološke ordinacije, prodavnice, pekare, mesnice, ali i sportska društva, sportski savezi i razne agencije.
"Među blokiranim subjektima najveći dio odnosi se na privatna preduzeća, ali na spisku su i preduzeća sa većinskim državnim kapitalom te zanatske, ugostiteljske i trgovačke radnje, autoprevoznici, udruženja građana... Naravno da je najindikativniji podatak porast broja preduzeća sa blokiranim računima. To svakako ukazuje na teško vrijeme u kome preduzeća u BiH posluju i rade. Veliki dio njih je na ivici likvidnosti i solventnosti, što znači da svaki, pa i najmanji potres na tržištu, može dovesti do prestanka izmirenja zakonom predviđenih obaveza, a što neminovno vodi u blokadu računa", kaže Damir Bećirović, ekonomski analitičar i direktor Internacionalne poslovno-informacione akademije u Tuzli.
Predsjednica Udruženja potrošača Gordana Bulić navodi da neki od blokiranih računa firmi u suštini ne mora ništa da znači, jer postoji mogućnost da je račun otvoren zbog neke namjenske transancije ili za realizaciju nekog projekta.
"Ako su blokirani računi preduzeća sa kojih se isplaćuje plata radnicima onda se na taj način neminovno smanjuje kupovna moć potrošača", ističe Bulić.
Firmama je dozvoljeno da imaju račune u više banaka, ali čim je jedan račun blokiran po automatizmu stvari blokirani su i svi preostali. Međutim, vlasnici firmi nerijetko pribjegavaju metodi osnivanja novih firmi i novih računa te se veoma teško ulazi u trag svim računima koje posjeduju.
"Bez dublje analize teško je detaljnije govoriti o ovom problemu, ali je jasno da je glavni razlog za ovakvo stanje loša poslovna klima u našoj zemlji kao i pritisak državnih, poreskih i drugih organa na privredne subjekte, izostanak finansijske discipline i odgovornosti, može se reći i drskosti vlasnika preduzeća. Često su same komercijalne banke svojim neselektivnim pristupom u kreditiranju poslovnih subjekata uzrokovale da mjesečni anuiteti postaju prevelik uteg za njihovo poslovanje što je vodilo prestanku izvršenja obaveza i blokadi računa. Bez poboljšanja opšte poslovne klime, uključujući smanjenje poreskih i drugih obaveza, bez razvijanja zdravog poduzetničkog duha nije moguće očekivati da će se usporiti trend blokade računa. Možda je jedno od rješenja da se kroz Zakon o insolventnosti omogući lakše i brže ostvarivanje vansudskih nagodbi između dužnika i vjerovnika, otvaranje predstečajnog postupka i druge mjere koje neće iziskivati automatsku blokadu računa", zaključuje Bećirović.
Kompletan spisak firmi sa blokiranim računima možete vidjeti na ovom linku.
Iman Šemić u utrci za fotomodel FBiH: Otkrila nam je kako teku pripreme za ovu svečanost
