Dodik često pravi pritisak na Centralnu banku, ali je njegov zahtjev opasan i neizvodiv

Iako zakonski i logički nije moguće povući taj novac, povlačenje konopca nikako da prestane.

RTRS je prije nekoliko dana objavio tekst "Mogu li se devizne rezerve Centralne banke koristiti" međutim na portalu ovog medija ga više nije moguće pronaći. Tekst su prenijeli i pojedini mediji iz RS-a, a čini se kao da Milorad Dodik preko svojih alata komunikacije s javnosti ponovo pokušava aktuelizirati temu deviznih rezervi i napraviti novi pritisak na Centralnu banku BiH.

Devizne rezerve Centralne banke BiH iznose 16,26 milijardi KM, a razlika između neto deviznih rezervi i monetarnih obaveza banke je 446,2 miliona KM. I upravo je tih skoro pola milijarde KM fokus Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i Republike Srpske.

Prvi put je tema otpuštanja viška novca iznad obavezne rezerve, kojim raspolaže Centralna banka, u javnost došla prije više od pet godina. Tada su na tome zajednički insistirali Milorad Dodik i Bakir Izetbegović no predsjednik SDA je kasnije odustao od ove ideje, a Dodik je nastavio insistirati na različite načine. Tražio je da CB BiH novac podijeli entitetima u BiH kako bi oni zatim uložili u privredu, zatim je tokom pandemije ovaj novac tražio za formiranje robnih rezervi, a kada ni to nije uspjelo, pokušao je novac dobiti za saniranje posljedica koje je ostavila pandemija koronavirusa.

Očigledno je da Dodik očajnički želi ovaj novac, a pogotovo sada, u trenutku kada su mu blokirani EU fondovi i infrastrukturni projekti i kada ogromna zaduženja RS-a dolaze na naplatu. Međutim, bilo bi opasno ispuniti njegove zahtjeve, a što su nam objasnili i iz Centralne banke. Oni ističu da se taj novac ne može koristiti kao investicija u privredu, niti bilo šta slično, osim za osiguravanje valute.

"Centralna banka funkcioniše po modelu valutnog odbora što znači da ne može kreirati novac bez pokrića i kreditirati vladu, ne može koristiti devizni kurs kao sredstvo za ublažavanje ekonomskih šokova i ne može djelovati kao zajmodavac posljednje instance. Izmjena zakona sa ciljem stvaranja uslova korištenja neto strane aktive bi značila napuštanje aranžmana valutnog odbora i uvođenje novog režima monetarne politike. Bilo kakve izmjene zakona u ovom momentu bi nosile ogroman rizik, a što bi u konačnici značajno poljuljalo i sam valutni odbor. BiH je mala otvorena ekonomija i ovakve odluke bi imale veoma ozbiljne posljedice", rekli su nam oni.