Evropljani povukli milijarde eura jer banke odbijaju povećati kamate na depozite
Trend se pojavio kada su neki od najvećih zajmodavaca u regiji naznačili profitabilan početak godine u rezultatima koji su također ponudili uvid u fenomen nazvan "bank walk" - spor, ali značajan odljev gotovine klijenata.
Banke nisu gubile vrijeme i podigle su kamatne stope na kredite kada su kamatne stope brzo porasle iz gotovo 15-godišnjeg kretanja oko nule, ali većina je odugovlačila s povećanjem kamata na depozite milionima klijenata.
To je povećalo dobit u mnogim velikim bankama iznad očekivanja mnogih analitičara, ali je štediše ostavilo nezadovoljne, postavljajući nova pitanja o dugoročnijoj stabilnosti sektora.
"Tradicionalne banke moraju odlučiti hoće li maksimizirati povrat držeći stope na depozite što je moguće nižim ili će dati prednost svojoj likvidnosti i stabilnosti povećanjem stopa i zadržavanjem sredstava klijenata", rekao je Nicola Marinelli, asistent profesora finansija na Regent's University London
Fondovi tržišta novca pokazali su se popularnima među štedišama koji traže veće povrate na svoj novac dok su visoke razine inflacije i dalje prisutne.
Posljednjih godina prinosi na ta sredstva samo su neznatno nadmašili kamatne stope na bankovne depozite, ali Craneov indeks novčanog tržišta denominiran u sterlingu izvijestio je o 7-dnevnom godišnjem prinosu od 4,12 posto od 25. aprila, u usporedbi s kamatnim stopama nekih banaka koje su još uvijek ispod 1 posto, piše Reuters.
U Britaniji su klijenti NatWesta povukli 11,1 milijardu funti u prva tri mjeseca ove godine, depoziti HSBC-a isključujući jednokratne priljeve pali su za 10 milijardi dolara na 1,6 biliona dolara, dok je Barclays i Lloyds Banking Group zabilježila pad od 5 milijardi i 2,2 milijarde funti.
U Njemačkoj su podaci Bundesbanke pokazali da su depoziti kućanstava pali za gotovo 8 posto u odnosu na godinu ranije, pri čemu je Deutsche Bank, najveća banka u zemlji, djelomično pripisala vlastiti pad od 4,7 posto u prvom tromjesečju strahovima od širenja bankovne krize u Sjedinjenim Državama i Švicarska.
Glavni finansijski direktor James von Moltke priznao je, međutim, da je veća konkurencija s "nekim cjenovno osjetljivim depozitima koji napuštaju banku" i nekim klijentima koji su se prebacili na alternative s višim prinosima poput fondova tržišta novca također igrala ulogu.
Francuska BNP Paribas također je izvijestila o skromnom padu depozita u prvom tromjesečju, dok je španjolski Santander bio jedini evropski teškaš koji je izvijestio o porastu od 6 posto u istom razdoblju.
Neki zakonodavci kritizirali su banke zbog neusklađenosti između onoga što naplaćuju zajmoprimcima i kamatnih stopa koje se nude štedišama.
"Radi se o profitabilnosti. Radi se o očuvanju vlastite dobiti. Nije li to odgovor?", upitala je britanska zastupnica Angela Eagle šefove banaka na saslušanju u britanskom parlamentu u veljači.
Izvršni direktor HSBC-a Noel Quinn opisao je gubitak depozita svoje banke kao "ništa značajno", dok je Andy Halford, financijski direktor u Standard Charteredu, rekao za Reuters kako misli da će ljudi u konačnici dati prednost sigurnosti nad isplatama kamata.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
