Gdje će svoj novac u budućnosti ulagati bogati? Nekretnine više nisu tako popularne
Kako je naglašeno, izvještaj za 2023. godinu obuhvatio je ispitivanje 230 tzv. porodičnih ureda, odnosno konsultantskih firmi koje su zadužene za saradnju sa bogatim pojedincima sa prosječnom ukupnom neto vrijednošću od 2,2 milijarde dolara.
Kako je navedeno, porodični uredi u 2023. godini planiraju najveći pomak u strateškoj alokaciji sredstava za narednih nekoliko godina.
"Najveći zaokret planira se napraviti na razvijenom tržištu fiksnog prihoda, gdje se nakon tri godine smanjenja ulaganja u obveznice planira povećanje investicija u ovaj sektor. Više od trećine porodičnih ureda prelazi na visokokvalitetne, kratkotrajne obveznice radi potencijalne zaštite bogatstva, prihoda i povećanja kapitala", navodi UBS.
Također, u izvještaju se i dalje navodi kako postoji snažan trend za uključivanje alternativnih investicija koje bi pomogle u diverzifikaciji finansijske imovine. Alokacije hedge fondova porasle su sa četiri na sedam posto, a direktne alokacije privatnog kapitala su smanjene sa 13 na devet posto", stoji u analizi.
Interesantno, porodični uredi najavljuju i smanjenje izdvajanja za nekretnine u narednim godinama.
"Ovogodišnji izvještaj dolazi u odlučujućem trenutku. To je kraj ere niskih ili negativnih kamatnih stopa i velike likvidnosti koja je uslijedila nakon globalne finansijske krize. Dok su trenutni tržišni i geopolitički trendovi doveli do prelaska na likvidne, kratkoročne fiksne prihode, 66 posto porodičnih kancelarija i dalje vjeruje da nelikvidnost dugoročno povećava prinose te naglašavaju kako žele dodatno povećati izdvajanja za alternative poput hedge fondova i fondova privatnog kapitala", pojašnjava UBS.
Naglašava se i kako 41 posto ispitanika planira povećati direktne investicije privatnog kapitala u narednih pet godina.
"Porodični uredi oprezno planiraju smanjenje izdvajanja za nekretnine u 2023. godini, ali tokom pet godina 33 posto njih predviđa prelazak na veća izdvajanja. Ovo se uklapa u sliku o tome da će kamatne stope ostati visoke u 2023. godini uz određenu 'mekoću' u cijenama nekretnina", analizira švicarska banka.
Kada je riječ o najvećim brigama, firme zadužene da brinu o bogatstvu bogatih ističu kako je njihova najveća briga geopolitička situacija.
"Geopolitika je prestigla inflaciju kao najveća briga među porodičnim kancelarijama na globalnom nivou. Geopolitiku prate recesija i inflacija. Najavljuje se također i povećanje izdvajanja u regijama koje su u prošlosti bile manje favorizovane. Iako još uvijek imaju skoro polovinu svojih sredstava u Sjevernoj Americi, više od četvrtine ispitanika planira povećanje izdvajanja u zapadnoj Evropi u narednih pet godina, a gotovo trećina planira povećati i proširiti svoja izdvajanja u široj azijsko-pacifičkoj regiji", navodi se.
Podaci po regijama
U analizi koju je objavio UBS navedeni su i podaci za porodične urede po regijama te je opisano njihovo djelovanje.
Kako je navedeno, u Sjedinjenim Američkim Državama glavna svrha porodičnih ureda u SAD-u je podrška generacijskom transferu bogatstva (76 posto njih). Za razliku od drugih regija, recesija je najveća briga za porodične urede u SAD-u.
S druge strane, u poređenju sa drugim tržištima, porodični uredi u Latinskoj Americi imali su najviše izdvajanja u fiksnim prihodima (30 posto). Njihova alokacija na nekretnine bila je najniža na svijetu i iznosila je pet posto, a samo petina ureda koristi hedge fondove kao diverzifikatore imovine.
U analizi azijsko-pacifičke regije se navodi kako su uredi u ovom dijelu svijeta imali najveću alokaciju bogatstva na dionice (37 posto), a skoro polovina, njih 46 posto, koristi hedge fondove kao diverzifikator imovine.
"Od onih sa privatnim kapitalnim investicijama, oni također ostvaruju direktne investicije više od drugih regija (31 posto), a 77 posto njihovih investicija privatnog kapitala ulažu u tehnologiju", pojašnjava se.
Na kraju, UBS se u analizi osvrnuo i na tržište Evrope te su naveli kako su porodični uredi izdvojili 11 posto investicija u nekretnine, dok 30 posto planira povećanje izdvajanja u narednih pet godina.
"Oko 75 ispitanika se slaže da nelikvidnost povećava prinose. Nakon digitalne transformacije (79 posto), automatizacija i robotika je druga najpoželjnija tema ulaganja", zaključuje se u analizi.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
