Intervju / Guverner Centralne banke BiH Senad Softić: Dodikova ideja o štampanju novca je neprihvatljiva

U javnosti se često vode polemike o statističkim podacima. Šta podaci Centralne banke govore o BiH u 2016. godini?

Centralna banka je vlasnik dijela makroekonomskih podataka potrebnih za analizu stanja u ekonomiji. Prirodno, objavljujemo podatke o monetarnim agregatima i bilansnim pozicijama Centralne banke. Prikupljamo, konsolidiramo i objavljujemo podatke o bilansnim pozicijama komercijalnih banaka i setu kamatnih stopa i objavljujemo ih na agregiranoj i konsolidovanoj (u slučaju bilansa) osnovi. Proizvodimo i objavljujemo informacije o platnobilansnoj poziciji zemlje i konsolidovanu statistiku vladinih finansija. Također, objedinjavamo supervizorske entitetske podatke o bankarskom sektoru i objavljujemo ih u formi seta standardnih indikatora finansijskog zdravlja za bankarski sistem u cjelini. Ostale podatke koje koristimo za analize makroekonomskih trendova u redovnim publikacijama CBBiH, preuzimamo iz relevantnih izvora.

Prema posljednjim raspoloživim podacima CBBiH o trendovima u finansijskom sektoru, bruto devizne rezerve BiH su iznosile 9,42 milijarde KM na kraju novembra i u odnosu na kraj 2015. godine više su za 814 miliona KM (9,46%). Pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama je osnovni razlog pomenutog rasta deviznih rezervi, mada je, za razliku od ranijih godina, značajan i pozitivan utjecaj promjena u vrijednosti portfolija CBBiH, što je posljedica negativnih prinosa na dužničke papire na međunarodnim tržištima. Zbog servisiranja javnog vanjskog duga, saldo kupovine i prodaje KM s internim deponentima bio je negativan.

Pozitivan saldo kupovine i prodaje KM s komercijalnim bankama do novembra mnogo je više posljedica transakcija s klijentima, nego rasta depozita u stranim valutama (primarno sektora stanovništva). Strana pasiva komercijalnih banaka je smanjena za 453 miliona KM u odnosu na kraj 2015. godine, što ukazuje na slabu potrebu za dugoročnim izvorima finansiranja. U trenutnim okolnostima, to može biti posljedica i slabe potražnje za kreditima, ali i sve manjeg broja klijenata koje banke ocjenjuju prihvatljivim nivoom rizika. Nivo gotovine i ekvivalenata gotovine u bilansima komercijalnih banaka je porastao u odnosu na kraj 2015. godine.

Što se tiče kreditne aktivnosti, dobra vijest je da je već krajem prethodne godine zaustavljen pad kredita sektoru preduzeća na godišnjem nivou, ali je kreditna aktivnost do pred kraj 2016. godine ostala slaba. U novembru je zabilježena godišnja stopa rasta kredita preduzećima od 1,89 posto, odnosno 3,77 posto kada se u obzir uzme efekat oduzimaja dozvole za rad Banci Srpske. Krediti stanovništvu su u novembru zabilježili rast na godišnjem nivou od 3,28 posto i to prvenstveno zbog rasta potrošačkih nenamjenskih kredita.

Kolika je ukupna neraspoređena dobit Centralne banke i postoji li konsenzus na koji način podijeliti ili trošiti ovu dobit?

Kapitalne rezerve, kao i u svakoj finansijskoj instituciji, služe za amortizaciju šokova. Akumulirana dobit, o kojoj se najčešće raspravlja, je tu da osigura da svaka konvertibilna marka koju je CBBiH pustila u opticaj ima pokriće u sidrenoj valuti, čak i u slučaju slabijih poremećaja na tržištima. Na kraju novembra 2016. godine neto strana aktiva CBBiH (strana aktiva umanjena za monetarnu pasivu i obaveze prema nerezidentima) iznosila je 592,8 miliona KM, od čega se najveći dio odnosi na opšte i posebne rezerve koje su nastale akumulacijom kapitala. Sve dok je na snazi monetarna politika valutnog odbora, podjela ili trošenje, kako kažete, akumulirane dobiti CBBiH nije opcija i svaka polemika o toj temi je suvišna. Dobit CBBiH iz tekućeg perioda se u omjeru 60:40 u korist državnog bužeta dijeli između CBBiH i države, a po potvrdi finansijskog rezultata CBBiH od nezavisnog vanjskog revizora i usvajanju Godišnjeg izvještaja CBBiH od Predsjedništva i Parlamentarne skupštine BiH.

Zamislite da tih rezervi nema, odnosno da se u potpunosti transferišu na budžet bilo kojeg nivoa vlasti. Kapital CBBiH bi iznosio svega 25 miliona KM osnivačkog kapitala, što je u visini 0,27 posto deviznih rezervi CBBiH na kraju novembra. Jasno je da bi i najmanja promjena kamatnih stopa na međunarodnim tržištima mogla ugroziti punu pokrivenost domaće valute. Stoga, svjetske prakse nalažu određeni ciljani nivo kapitaliziranosti u centralnim bankama, a visina ovisi o monetarnom režimu u primjeni i važnosti nacionalne valute sa stanovišta međunarodnih tokova robe i kapitala. Teoretski, centralna banka u aranžmanu valutnog odbora mora imati pokriće svojih monetarnih obaveza u deviznim rezervama u visini od bar 100 posto. Međutim, praksa je pokazala da je neophodno i veće pokriće kako povjerenje javnosti u valutni odbor i nezavisnost centralne banke ne bi bili narušeni. Smatra se da je pokriće monetarne pasive deviznim rezervama u aranžmanu valutnog odbora u rasponu 115-125 posto prikladno. U novembru je pokriće monetarne pasive deviznim rezervama bilo 106,7 posto, što znači da postoje argumenti za dalju akumulaciju kapitala, a ne za njegovo smanjenje.

Kakvi su efekti prošlogodišnje odluke Centralne banke BiH o obračunavanju naknade na sredstva iznad obavezne rezerve?

Naknada na sredstva na računu obavezne rezerve se uvijek obračunava, s tim da je posljednjih godina postojala razlika između naknade koju CBBiH plaća na sredstva koja zahtijeva od banaka da drže na računima rezerve i sredstava iznad propisanog minimuma koje su banke odlučile držati kod CBBiH. Kao reakciju na promjene u politici ECB-a, u smislu uvođenja negativne stope na depozite u junu 2014. godine, CBBiH je u septembru 2014. godine ograničila minimalnu stopu naknade na obaveznu rezervu i višak rezervi, do tada vezanu za stopu koju CBBiH ostvaruje na depozite do mjesec dana, na nula. Nulta stopa naknade na sredstva na računu rezervi je de facto u primjeni od septembra 2014. godine. Kako nekonvencionalne mjere ECB-a nisu rezultirale rastom prosječnih kamatnih stopa u eurozoni (jednomjesečni Euribor je negativan od početka 2015. godine), CBBiH je, vodeći računa o stabilnosti bh. finansijskog sistema, na sebe preuzela troškove neuvođenja negativne stope naknade na sredstva na računu rezervi. Dakle, CBBiH ne zaračunava negativnu naknadu na iznos koji mi zahtijevamo od banaka da drže na računu kod CBBiH. Međutim, imajući u vidu i dalje negativne kamatne stope koje CBBiH ostvaruje na sredstva deponovana u inozemstvu, uz očekivanja da bi se trend mogao nastaviti bar do polovine 2017. godine, CBBiH je odlučila zadržati nultu stopu na sredstva koja su zahtijevana propisom o obaveznoj rezervi i uvesti negativnu stopu naknade na višak sredstava iznad obavezne rezerve koji se nalazi na računima kod CBBiH (dio koji banke drže na računima kod CBBiH, a ne moraju). I dalje vodeći računa o trenutnom makroekonomskom kontekstu i stabilnosti finansijskog sistema, CBBiH se odlučila na stopu naknade na višak sredstava iznad obavezne rezerve koja će biti manje negativna od referentne depozitne stope ECB-a.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik zatražio je "doštampavanje" novca u iznosu iznad obaveznih rezervi Centralne banke. Da li je ova ideja izvodiva?

Pretpostavljamo da ste mislili na neto stranu aktivu o kojoj smo govorili u jednom od prethodnih pitanja, a ne na obaveznu rezervu. Neto strana aktiva je, kao što je pojašnjeno, uglavnom zadržana zarada, a obavezna rezerva su sredstva koja banke drže kod CBBiH na osnovu propisa o obaveznoj rezervi. Sve dok je na snazi aranžman valutnog odbora, a i kroz Pismo namjera smo se obavezali na očuvanje aranžmana valutnog odbora u onom obliku u kojem je ustanovljen zakonom (kontinuirana strukturalna odrednica) i zaštitu nezavisnosti CBBiH, štampanje novca nije opcija i svaka polemika o tome je suvišna i bez ikakvog razloga unosi konfuziju među građane.

Da li je fiksni devizni kurs konvertibilne marke u odnosu na euro ograničavajući faktor za bh. privredu?

Fiksni devizni kurs prema euru nije problem bh. privrede, čak naprotiv. Realni efektivni kurs KM prema valutama glavnih trgovinskih partnera ne pokazuje značajna odstupanja od ravnotežnog položaja. Problem niske konkurentnosti nekih domaćih proizvoda na međunarodnim tržištima nisu posljedica potencijalno precijenjene valute pa im samim tim ni potencijalna devalvacija, osim u inicijalnom periodu, ne bi pomogla. S druge strane, inflacija, koju kao mala otvorena ekonomija ne bismo mogli uspješno ciljati, znatno bi utjecala na visinu ukupnog javnog i unutrašnjeg duga privatnog sektora (samim tim i na servisiranje duga), jer je iznos zaduženja u stranim valutama (ili indeksirano u stranim valutama) u oba slučaja viši od 60 posto.

Jedan od ciljeva ove odluke bio je veća podrška banaka privredi. Jesu li u 2016. povećani plasmani prema privredi?

Kao što je već odgovoreno na jedno od prethodnih pitanja, u novembru je zabilježena godišnja stopa rasta kredita preduzećima od 1,89 posto, odnosno 3,77 posto kada se u obzir uzme efekat oduzimaja dozvole za rad Banci Srpske. Svakako da je kreditni rast preduzećima pozitivan signal, nakon negativnih godišnjih stopa rasta kredita ovom sektoru u periodu od novembra 2014. do oktobra 2015. godine. S druge strane, ovako skromne stope rasta su i uzrok, ali i posljedica slabe ekonomske aktivnosti.

Šta je s kamatnim stopama u BiH? Kamate na štednju su rekordno niske, dok i dalje imamo relativno visoke kamate na plasmane. Pojedini analitičari kažu da razlika između ovih kamata predstavlja zarade banaka koje su višemilionske?

Kamatni prihodi, koji su posljedica razlike između kamata koje banke naplaćuju i plaćaju, su uvijek osnovni izvor prihoda banaka. Pri tome treba imati u vidu da su kamatni prihodi samo jedan od faktora poslovnog rezultata.

Različiti subjekti imaju različitu percepciju visine kamatne stope. U BiH je od 2012. godine zabilježen trend pada prosječnih nominalnih kamatnih stopa, a sve dok je na snazi politika negativnih kamatnih stopa u eurozoni, ne treba očekivati rast kamatnih stopa u BiH. Da li će kamatne stope u BiH i dalje padati i kojim intenzitetom ovisi o nekoliko faktora. Prvi je, svakako, domaća potražnja za kreditima, pogotovo klijenata s dobrim kreditnim rejtingom. Drugi bitan faktor je poslovna politika grupacija iz kojih dolaze banke aktive u BiH i makroekonomski trendovi i rizici u drugim zemljama u kojima je grupacija prisutna. Treći faktor je suvereni rejting zemlje. Konačno, tu su i inflatorna kretanja. Imajući u vidu sve navedeno te makroekonomski kontekst u BiH i okruženju, u kratkom roku ne očekujemo znatno smanjenje nominalnih kamatnih stopa na kredite. Malo je vjerovatan i njihov rast, ali, opet, govorimo o prosjeku za sistem. Svakako da postoji značajna disperzija u kamatnim stopama među bankama, ali i među klijentima jedne banke, koja ovisi o kreditnom rejtingu samih klijenata.

Utječe li negativno na plasmane banaka prema privredi činjenica da država dosta posuđuje novac od banaka kroz izdavanje trezorskih zapisa i obveznica?

Zbog slabe potražnje nevladinog sektora za kreditima, ali i pojačanih potreba sektora vlade za unutrašnjim zaduživanjem, rasla je izloženost bankarskog sektora ka sektoru vlade. U slučaju BiH to ne znači da je sektor banke istisnuo privatni sektor kao klijenta banaka. Kao što je rečeno u jednom od ranijih pitanja, sama činjenica da se banke i dalje razdužuju prema inozemstvu implicira da je u BiH trenutno ili slaba potražnja za kreditima, ili nema dovoljno kvalitetnih klijenata. Pored toga, u bilansima banaka je značajan iznos gotovine i ekvivalenata gotovine, što opet implicira da kreditni rast ne ograničava nedostatak izvora sredstava. Trenutna izloženost banaka sektoru vlade od 2,10 milijardi KM (približnih udjela kredita i dužničkih vrijednosnih papira) ne predstavlja ograničavajući faktor kreditiranju privrede. Pri tome treba napomenuti da je izloženost banaka sektoru vlade u novembru, u odnosu na kraj 2015. godine, tek neznatno povećana (0,22 posto), što ukazuje na to da izloženost banaka sektoru vlade, iako teoretski moguće, neće rasti unedogled, što zbog globalnog fiskalnog okvira i politike upravljanja javnim dugom, što zbog regulatornih zahtjeva i internih politika banaka za upravljanje rizicima.