Ivan Mikloš, čovjek zaslužan za ekonomski "bum" Slovačke: Reforme su teške jer je ljude strah rizika

Tokom svoje dugogodišnje političke karijere, Ivan Mikloš obavljao je niz funkcija u Slovačkoj od kojih su mnoge bile u periodu kada su državu čekale brojne reforme.

Ministarstvo finansija vodio je u periodu od 2002. do 2006. godine, a potom i od 2010. do 2012. godine. Također, Mikloš je obavljao i niz funkcija tokom devedesetih godina kada je radio i kao prvi čovjek ministarstva za privatizaciju, ali i potpredsjednik vlade za privredu.

U tom periodu, Mikloš je predstavljao jednu od vodećih ličnosti koja je predvodila ekonomsku transformaciju Slovačke od zemlje sa relativno komunističkim sistemom privrede do države koja je postala konkurentna u evropskim krugovima.

Nakon odlaska sa vlasti u Slovačkoj, Mikloš se nastavio baviti nizom poslova koji su vezani za finansije i ekonomiju, a danas obavlja ulogu savjetnika predsjednice Slovačke, predsjednice Moldavije, ali i savjetnika za ekonomska pitanja pri Vladi Ukrajine.

Tokom razgovora za Klix.ba, Mikloš se osvrnuo na period kada je učestvovao u reformama ekonomskog sistema u Slovačkoj te je govorio o tome šta je zapravo bilo ključno kada je riječ o reformi ovako složenog sistema.

"U tim trenucima, najvažnije je prije svega bilo steći moć i snagu. Biti politički uspješan. Bez političke moći, da budete u vladi, vi ne možete uraditi ništa. Najteže je bilo uvjeriti ljude da glasaju za nas i uvjeriti ih da ćemo zaista uraditi te reforme kao i uvjeriti ih u neophodnost takvih reformi", rekao je Mikloš na početku razgovora.

Također, osvrnuo se i na period devedesetih godina kada se Slovačka pripremala za reforme.

"Već je devedesetih godina bilo jasno šta funkcionira, a šta ne. Birali smo reforme na osnovu ekonomskih sloboda, biznis okruženja, reduciranju snage potrošnje vlade. Imali smo inspiraciju u nekim sistemima. Tu govorim u periodu od 1998. do 2006. godine. Koristili smo iskustva porezne reforme u Estoniji, inspiraciju za druge reforme smo također tražili u drugim zemljama. Ono što je najpotrebnije jesu vizija, volja i hrabrost da se urade reforme. U svakom zemlji, ljudi se boje nepoznatog. Strah od rizika je normalna pojava. Zato su reforme izuzetno teške za napraviti", mišljenja je ekonomista.

Tokom perioda u kojem je Mikloš obavljao funkcije u vladi, Slovačka je postala i članica Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Organizacija osnovana 1961. godine, u svojoj historiji odigrala je značajnu ulogu kada je riječ o ekonomskom razvoju zapadnih zemalja. Tim povodom, Mikloš se osvrnuo na utjecaj ove organizacije na Slovačku, ali i na današnju ulogu ove organizacije u razvoju zemalja.

"Organizacije je veoma korisna jer predstavlja globalni think-tank. Posebno ako govorimo o najboljim praksama za promijeniti stvari počevši od edukacije, zdravstva, socijalnog sistema. Tu imate mnogo informacija, podataka i iskustava. U našem slučaju, to je bilo još više značajno iz perspektive promjene imidža države. U periodu devedesetih godina, Slovačka je bila isključena iz integracija kako za OECD, tako i za Evropsku uniju i NATO. Mi smo dio Višegradske skupine zajedno sa Mađarskom, Češkom i Poljskom. Sve zemlje su prije nas ušle u OECD. Slovačka tada nije bila članica. Bili smo isključeni iz svega i postali smo, prema riječima Madelaine Allbright, crna rupa Evrope. Kada smo došli na vlast, glavni cilj nam je bio uhvatiti priključak za ostatkom Višegradske skupine. OECD je bio prvi pozitivan korak u tom procesu. Postali smo članica 2000. godine. To je bio prvi znak da vlada radi dobar posao, da smo promijenili stav i da hvatamo priključak za ostalim državama", pojašnjava Mikloš.

Ključni faktori za uspješne reforme

S obzirom na to da je Mikloš učestvovao u reformi ekonomije Slovačke, jedan od zadataka na tom putu bila je i reforma poreskog sistema. Pitanje ovakve reforme je nešto što je već godinama zastupljeno i u Bosni i Hercegovini, ali u čemu se i dalje nije ostvario značajan napredak.

Tokom razgovora, Mikloš se osvrnuo na iskustva Slovačke, a koja mogu biti od pomoći Bosni i Hercegovini.

"Moram reći da ne znam baš najbolje porezni sistem Bosne i Hercegovine. Znam porezne sisteme u nekim evropskim državama. Možemo reći da si u većini evropskih zemalja porezni sistemi su komplikovani i ne ispunjavaju kriterije dobrih sistema. Primjeri dobrih sistema su oni koji su neutralni i jednostavni. Ono što smo mi počeli raditi 2004. godine jeste gradnja novog sistema. Radikalno smo ga izmijenili. Tu je bilo mnogo stopa, poreznih izuzeća kao i odbitaka. Ukinuli smo porez na dividende, poklone kao i porez na promete nekretninama. Nametnuli smo paušalni porez sa istom stopom za lična primanja i prihode kompanija od 19 posto. Unificirali smo PDV sistem, a do tada smo imali tri nivoa. Nakon reformi, postojao je jedan nivo, bez izuzeća. To nam je brzo donijelo rezultate" objašnjava Mikloš.

Baš u periodu reformi, Slovačka je napravila i "bum" kada je riječ o privlačenju stranih investicija, naročito u pogledu autoindustrije. Prema riječima Mikloša, za ovakav rast važne bile dvije stvari.

"Pojednostavljivanje reformi i integracija. Međutim, integracije nisu predstavljale toliko značajan faktor jer smo ušli u isto vrijeme kada i baltičke države, a dobijali smo znatno više investicija. Mnogo su važnije bile reforme koje smo napravili. To je prije svega reforma poreznog sistema, reforma rada, ali i jeftina, ali i obrazovana radna snaga", rekao je Mikloš u razgovoru.

U Bosni i Hercegovini u proteklom periodu, naročito nakon pisma koje je ambasador SAD-a Michael Murphy uputio Vladi Federacije BiH, često se govori o koncesijama na aerodrome. Ambasador je naglasio kako Vlada ne bi trebala odgađati odluku o dodjeli koncesija te da se ovaj proces treba ubrzati.

Uzevši u obzir slovačka, ali i druga iskustva, Mikloš je govorio i o ovoj temi.

"To je dobra stvar. Reći ću vam iz primjera Jordana. Proveo sam tamo godinu na pozicijama koje se tiču procesa privatizacije. Jedna od uspješnijih metoda bile su dugoročne koncesije, najmanje na 50 godina, a najbolje bi bilo kada bi se napravio koncept za koncesiju na 99 godina. To daje dugoročni interes da se investira, ali i modernizuje cijeli proces. Međutim, taj proces mora biti dugoročan", navodi Mikloš.

Ukrajina, BRICS i budućnost Slovačke

Pored poslova koji se tiču Slovačke, Mikloš već duži niz godina obavlja i poslove koji se tiču savjetovanja o ekonomskim pitanjima u Vladi Ukrajine.

Uprkos ratu koji traje, Ukrajina paralelno s ovim procesom vodi i ekonomske reforme. Prije pet ili deset godina, kada se spomene Ukrajina, za ovu državu su se često vezali termini kao što su sistemi bazirani na moći oligarha, ali i korupcija.

U tom kontekstu, Mikloša smo pitali i koliko je Ukrajina u međuvremenu odmakla od tog perioda.

"Dobro pitanje. Do 2014. godine, Ukrajina je bila primjer oligarhijske države. Od 2015. godine, oni imaju vladu koja je uradila dosta reformi. U nekim oblastima su ostvarili nevjerovatne stvari. To se odnosi na makroekonomsku sliku, rad centralne banke te čišćenje bankarskog sistema. Čišćenje bankarskog sektora je jedna od najvažnijih metoda ako želite smanjiti prostor za korupciju, baš kao i reguliranje cijena gasa", pojašnjava Mikloš.

Također, Mikloš ističe kako je mnogo toga urađeno u Ukrajini.

"Reforma poreznog sistema, PDV-a, penziona reforma kao i unapređenje poslovnog okruženja. Ono gdje je zabilježen najmanji napredak jeste reforma pravosudnog sistema. Međutim, sada vidimo progres u tom dijelu, prije svega zbog pritiska MMF-a i Evropske unije i zbog toga će započeti i pregovore o ulasku u EU u decembru ove godine. Ono što moram posebno izdvojiti jeste proces digitalizacije u Ukrajini. U javnoj upravi su napravili nevjerovatan napredak od 2019. godine. Ostvarili su više u dvije godine nego Slovačka u 20 godina reformskog procesa. Rat je ubrzao neke stvari, definitivno. To se odnosi na restruktuiranje vojne proizvodnje, odnosno proizvodnje dronova. Ukrajina će u pogledu proizvodnje bespilotnih letjelica postati svjetska sila" poručuje Mikloš.

Tokom razgovora, sa ekonomskim stručnjakom smo se dotakli i teme BRICS-a, ekonomskog, ali i političkog saveza o kojem se sve češće govori u smislu promjena na globalnoj ekonomskoj sceni.

Ipak, prema mišljenju Mikloša, ova organizacija koju vode Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, ne može imati značajan utjecaj na globalna kretanja.

"Mislim da neće biti tako važni. Brazil nikada nije bio značajan. Rusija definitivno ide u negativnom smjeru na dugoročnoj osnovi. Nikada nije predstavljala modernu i konkurentnu ekonomiju već korumpiranu državu baziranu na gasu. Sankcije će za njih u dugoročnom pogledu biti razarajuće. Indija je na dobrom putu. Kina je jaka, ali nema perspektivu jer kineski model neće imati mogućnost da zabilježi veliki rast. Čak ni jačanje politika centralizacije neće omogućiti kineskoj ekonomiji da ponovi uspjeh kakav je ostvarila u posljednjih deset godina. Ne mislim da će utjecaj ovih ekonomija biti presudan na globalne procese", naglašava sagovornik.

Na kraju razgovora sa Ivanom Miklošem, osvrnuli smo se i na situaciju u Slovačkoj te pobjedu nekadašnjeg premijera Roberta Fica na parlamentarnim izborima u ovoj državi. Ovakvi rezultati osim što brinu brojne evropske zvaničnike, brinu i samog Mikloša.

"Prvo, to je loša vijest, ali je realnost. Dobili smo informacije da će in zaista formirati vladu. Veoma će važno biti osigurati i da naredni izbori budu slobodni i pravedni. Ono što će Fico pokušati iskoristiti jeste stvaranje neliberalnog modela demokratije. Na sreću, on nije jak da uradi to. Orban je to napravio u Mađarskoj jer je ostvario većinu na tri izborna ciklusa. Fico to nema. Ono što će on definitivno pokušati jeste smanjiti nezavisnsot institucija koje inače trebaju biti nezavisne. To su policija, sudije, ali i javni mediji", naglašava Fico.

Ističe kako je pobjeda Fica loša i sa ekonomskog aspekta.

"Sa ekonomske strane njegova pobjeda je također loša jer ne možemo očekivati da Slovačka napravi adekvatne reforme. Slovačka propušta reforme od 2006. godine. Već 17 godina nismo napravili neophodne reforme. Sada je ekonomija u padu. Fiskalna situacija je teška i ove ćemo godine imati najveći fiskalni deficit od svih EU zemalja. Fico dolazi na vlast u teškoj ekonomskoj situaciji. On će morati konsolidovati javne finansije i bit će neophodno donijeti teške mjere. Bojim se da će tražiti nesistemska rješenja. Ne možemo očekivati da ovo bude vlada koja će biti orijentirana na reforme", zaključio je u intervjuu za Klix.ba nekadašnji ministar finansija Slovačke, ali i savjetnik predsjednica Slovačke i Moldavije te Vlade Ukrajine Ivan Mikloš.