Kako će banke preživjeti korona-krizu: Smanjenje prihoda od kamata povećava provizije i naknade
Kada se govori o ekonomskim posljedicama pandemije kod nas, najmanje se govorilo o utjecaju na poslovanje banaka koje čine okosnicu finansijskog sistema u našoj zemlji, kaže za Klix.ba ekonomista i analitičar Damir Bećirović. To je, smatra on, možda i posljedica jednog nametnutog javnog stava gdje se prema populističkom obrascu stvara dualizam između građana i "gramzivih" banaka.
"Bez obzira na takav stav, stabilnost našeg bankarskog sistema je ključna za stabilnost cjelokupne ekonomije i u tom kontekstu je veoma važna činjenica da u situaciji kada je uspostavljen 'lock down' nije došlo do panike deponenata, što bi urušilo cijeli finansijski sistem. Ova kriza je specifična jer se nije prelila iz finansijskog sistema, ali to ne znači da finansijski sistem, u našim uslovima prvenstveno bankarski, ne osjeća njene posljedice", kaže Bećirović.
Neizvjesnost vezana za buduća ekonomska kretanja na ličnom i globalnom planu, dodaje, svakako predstavlja psihički mehanizam koji je doveo do promjene u struktruri potražnje, pri čemu se teže odlučujemo za kupovinu luksuznih proizvoda poput automobila i stanova, što posljedično dovodi do smanjenja potražnje za kreditiranjem takvih proizvoda.
"Također, iz istog razloga i kompanije se teže odlučuju za investicione kredite, te se uglavnom pojavljuje potražnja za revolving ili overdraft kreditima kao posljedica 'bježanja od anuiteta' zbog neizvjesnih budućih novčanih tokova. Posljedično, kriza u realnoj privredi je povećala i rizik kreditiranja, što će pooštriti i uslove kreditiranja, a posebno će biti komplikovan proces odobravanja kredita u narednoj godini kada se u kreditnu analizu uključe bilansi iz 2020. godine, koji će za većinu privrednih subjekata pokazati smanjenje aktivnosti i poslovnog rezultata", kaže on.
Moratorij na otplatu kredita je u ovom trenutku banke riješio potencijalno velikog problema u budućnosti, nastavlja, a vezano za rezervisanja, jer klijenti koji su ušli u probleme s otplatom zahvaljujući ovoj mjeri još uvijek nisu svrstani u rizičnije kategorije.
"Pomenuto 'bježanje od anuiteta' navodi klijente da posegnu za reprogramiranjem i restrukturiranjem kreditnih obaveza, što u ovom momentu pokušavaju iskoristiti neke manje banke ili banke koje su novije na tržištu da preuzmu klijente i prošire svoj portfolio. Sve ovo će vjerovatno negativno utjecati na profit banaka, a one će sigurno smanjenje kamatnih prihoda nastojati kompenzirati kroz provizije i naknade", izjavio je.
Nada se da će dio banaka u našoj zemlji pratiti savremene trendove i ovu krizu iskoristiti za potpunu digitalizaciju svog poslovanja i pokretanje kanala komunikacije s klijentima koji će stvoriti bliži i kvalitetniji odnos s bankom uz uvođenje novih usluga koje će omogućiti kvalitetnije korisničko iskustvo.
"Istovremeno, na ovaj način bankarski sektor će biti i operativno otporniji na zdravstveni rizik, jer će neometano funkcionirati i u slučaju smanjenja broja osoblja, uvođenja karantina u nekom području ili nemogućnosti direktnog kontakta s klijentom", zaključio je Bećirović.
Bankarski sistem u našoj zemlji je u pandemiju koronavirusa ušao, prema mnogim mišljenjima, kao najjači i najuređeniji dio naše ekonomije, time i spremniji da podnese jače udarce od drugih.
Banke su u dogovoru s vlastima građanima i poslovnom sektoru ponudile moratorij koji je bio nakon početnog perioda produžen za dva mjeseca. Direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić je u intervjuu za Klix.ba primijenjeni oblik moratorija okarakterisao kao najbolji mogući, ocjenivši kao lošu ideju potpuni moratoriji kakav je uvela Srbija i kakav su pojedini subjekti predlagali i kod nas.
Hrvati se dive "ljudima u crnom": Napravili su ludnicu, kao da se igralo u Sarajevu
