No, postoje i banke za koje se ne bi očekivalo da se u današnje vrijeme bave finansijskim uslugama. Postoje dvije banke koje pripadaju evangeličkoj crkvi i pet koje pripadaju katoličkoj crkvi. I one okreću milijarde eura.
Evangelička banka Bank fur Kirche und Diakonie (KD Bank) sa sjedištem u Dortmundu raspolaže kapitalom od skoro sedam milijardi eura i pripada među najveće zadružne banke u Njemačkoj. Katolička banka Bank u biskupiji Essen (BiB) raspolaže kapitalom od skoro 6,5 milijardi eura.
Ako neko želi otvoriti račun u nekoj od tih banaka, ne mora se izjašnjavati o svojoj vjerskoj pripadnosti jer i KD Bank i BiB su univerzalne banke koje nude usluge privatnim osobama, od kredita za kupovinu automobila do finansiranja kupovine nekretnine.
Početak 1920-ih
KD Bank je kao i većina drugih crkvenih banaka osnovana 1920-ih kao zadruga za finansiranje crkvenih i karitativnih ustanova.
"Naš utemeljitelj, teolog Martin Niemoller, htio je graditi dječji vrtić, ali od štedionica i banaka nije mogao dobiti kredit za tu svrhu", napomenuo je predsjednik Uprave KD Banka Ekkehard Thiesler.
Od njezinog osnivanja težište djelovanja banke se nije promijenilo, dodaje Thiesler: kreditiranje projekata Crkve i Diakonije. Pritom se radi o socijalnim stanovima, bolnicama, dječjim vrtićima i školama.
"Rado finansiramo i socijalne i ekološke projekte. Za to smo izdvojili kredite u iznosu od tri milijarde eura", ukazao je.
Thiesler je kao primjer istakao izgradnju jedne kuće za pomoć mladima u evangeličkom dekanatu Minhen. Osim toga, KD Bank kreditira izgradnju socijalnih stanova i sanaciju starih zgrada kako bi stariji ljudi, koji tamo dugo žive, mogli tu stanovati i u svojoj starosti.
Uslovi kreditiranja često povoljniji
Naravno da crkve mogu dobiti kredite za finansiranje svojih projekata i kod poslovnih banaka, kazao je Stephan Paul, profesor za finansije i kreditiranje na Rurskom univerzitetu u Bohumu.
Međutim, crkvene banke na tom području imaju određene prednosti, podsjetio je, jer su one uvijek investirale u "gradnju i održavanje, modernizaciju i proširenje tih zgrada i na tom području im je težište". Uz to su uslovi kod crkvenih banaka često povoljniji nego kod velikih banaka.
Naravno da ni crkvene banke ne poklanjaju novac. No, kod zadružnih banaka nije riječ o maksimiranju profita, tvrdi Thiesler, nego o poticanju socijalnih projekata. Pritom se nastoje uspostaviti dugoročni odnosi s klijentima, i to kroz korektne i povoljne uslove, rekao je Thiesler.
Kad banke daju povoljne uslove, to ne ide na njihovu štetu. U tom smislu se crkvene banke ne razlikuju od poslovnih banaka. Tako je KD Bank sa svojih 250 zaposlenika u prošloj godini ostvario čistu dobit od 11,8 miliona eura. Vlasnicima to donosi dividendu od skoro četiri posto. Većinu vlasničkih udjela drže članovi crkvenih institucija.
Poređenja radi, štedionica Sparkasse Dortmund s 1.250 zaposlenika i 300.000 klijenata ostvarila je dobit od osam miliona eura.
Pretvaranje u univerzalnu banku
Osim uobičajenih klijenata iz crkve i Diakonije, KD Bank u međuvremenu ima i 28.000 privatnih klijenata koji su često poslom ili kroz volonterski rad povezani s crkvom ili Diakonijom.
Udio privatnih klijenata u bilanci banke u međuvremenu iznosi 10 posto. Finansijski stručnjak Stephan Paul nije iznenađen trendom da klijenti koriste crkvene banke kao univerzalne.
"Brojni klijenti cijene kad sve usluge dobiju od jedne banke, ne žele da kupovinu kuće finansira jedna, kupovinu automobila druga banka", naveo je.
Osim toga, kamate koje crkvene banke nude svojim klijentima za štednju po viđenju ili oročenu štednju nisu ništa lošije nego kod velikih poslovnih banaka ili štedionica.
To vrijedi i za katoličku zadružnu banku BiB, Bank im Bistum Essen. I ovdje je težište na finansiranju socijalnih ustanova - od njege starijih i nemoćnih do bolnica.
BiB zapošljava skoro 180 saradnika i ima bilancu od 6,5 milijardi eura. To je novac kojim BiB želi nešto pokrenuti, rekao je predsjednik Uprave Peter Gullmann.
"Mi smo crkvena banka koja s 4,5 milijarde eura ima jedan od najvećih kreditnih portfolija", naveo je Gullman.
U socijalno-ekološku poslovnu politiku pripada i fond kojim se širom svijeta finansiraju mikrokreditni instituti koji u zemljama u razvoju ljudima stavljaju na raspolaganje mikrokredite.
"Našim fondom za mikrokredite finansiramo ukupno više od 750.000 ljudi širom svijeta", ukazao je Gullman.
Okretanje privatnim klijentima
U poređenju s velikim bankama, kao što je Deutsche Bank, crkvene banke izgledaju kao patuljci. Deutsche Bank je prošle godine imao više od 90.000 zaposlenih i bilancu od 1.300 milijardi eura.
No, crkvene banke ostavljaju dojam da mogu posebno uskladiti novac i etiku. Presudno je i za crkvene banke da poslovanje bude pozitivno. Tako je BiB prošle godine dobio 1.500 novih privatnih klijenata, a ta tendencija je u porastu.
Gotovo 15 posto poslovnog volumena otpada na privatne klijente, istakao je šef Uprave Gullmann.
"Privatni klijenti su važna ciljna skupina za banku koja je orijentirana socijalno-ekološki. Mi nismo banka koja se ne koncentrira samo na institucije, nego želi biti prisutna i među širokim slojevima društva", tvrdi Gullman.
Prisutnost u društvu znači i finansiranje konzumnih kredita i kredita za nekretnine. Da bankari BiB-a dobro znaju svoj posao vidi se iz bilance prošle godine. Nakon odbitka svih poreza čista zarada je iznosila više od 30 miliona eura.
Ni povoljni krediti za crkvene ustanove ne daju se bez zarade. Tako je dividenda za članove crkvene zadružne banke povećana na 3,5 posto, piše Deutsche Welle.
