"Jasno je da bi prema rastu inflacije, a pogotovu očekivanju još većeg rasta u ovoj godini to bilo teoretski očekivano. Kažem teoretski jer po ekonomskim kriterijima bi to bilo normalno - očekivano. Situacija sa kamatama u EU je takva da, bez obzira na inflaciju, do sredine 2023. Evropska centralna banka neće dirati kamate, a i ako bi ih nakon toga podizala to bi bilo postepeno u promilima", naveo je Kutle.
Dodao je da je, nažalost, potražnja za kreditima puno manja od ponude tako da banke u BiH ne mogu ni razmišljati o povećanju kamata.
Kutle je precizirao da su u BiH kamate na sve kredite, osim na minus po tekućem računu, manje od tržišno očekivanih, što dugoročno nije dobro.
"Nije dobro jer se na taj način ne može razvijati zdrava konkurencija i tako potreban rast. One kratkoročno, i kod nas kao i u EU, pomaže slabima a dugoročno uništavaju zdrave", smatra Kutle.
Istakao je da nije realno očekivati ni značajnije smanjenje kamatnih stopa, niti bi to dovelo do bilo kakvog pozitivnog pomaka.
"Iluzija je da je visina kamata bilo kakav problem u BiH i ko se ne može razvijati sa ovakvom kamatom on ima problem sa kvalitetom proizvoda, a ne sa cijenom kapitala", dodao je Kutle.
Potcrtao je da je, nažalost po sve nas i budućnost ove zemlje, potražnja za kreditima na razini koja ne obećava brzi rast i razvoj.
"Zašto je to tako zahtijevalo bi dublju analizu, ali je jasno da se situacija neće brzo promijeniti na bolje", tvrdi Kutle.