Fiskalna politika
145

Ministarstvo finansija se oglasilo o budžetskom minusu FBiH: Zbog čega su nastali gubici

FENA
Ilustracija: Centralna banka BiH
Ilustracija: Centralna banka BiH
Iz Ministarstva finansija Federacije Bosne i Hercegovine su za Fenu komentirali navode o nepovoljnoj finansijskoj situaciji ovog entiteta.

Napomenuli su da je budžet FBiH usvojen 27. januara 2023. u ukupnom iznosu od 6,7 milijardi KM i da su njime obuhvaćene sve zakonom propisane obaveze koje se finansiraju iz budžeta, a, između ostalog, projiciran je i deficit u iznosu od 200 miliona KM. 

Novi saziv Vlade FBiH, koji je imenovan 28. aprila 2023., naslijedio je zadane budžetske kategorije, pa tako i, kako su ukazali, projicirani deficit, kao i sve ostale obaveze koje su nastale tokom godine.

Kako su naglasili, prihodovna strana već usvojenog budžeta nije ostvarena u cijelom iznosu, čime je projicirani deficit dodatno porastao. Kao primarne razloge rasta projiciranog deficita istakli su:

  • Izostanak uplate prihoda od krajnjih korisnika usljed nemogućnosti servisiranja obaveza po osnovu kredita preduzeća Autoceste FBiH (AC FBiH) u iznosu od 183 miliona KM, koje je novi saziv Vlade, s ciljem stabilizacije poslovanja i omogućavanja novog investicijskog ciklusa, reprogramirao prošle godine;

  • Navedeno je rezultiralo, kako tvrde u Ministarstvu finansija, nemogućnošću realizacije prodaje potraživanja u iznosu od 100 miliona KM, što je također planirano na prihodovnoj strani budžeta za 2023.;

  • Izostanak planiranog prihoda od pozajmice Svjetske banke za razvojne projekte (DPL) u iznosu od 109 miliona KM;

  • Izostanak planirane dividende od BH Telecoma je također utjecalo na smanjenje prihodovne strane u iznosu od 35 miliona KM.

Navedene stavke u ukupnom zbroju iznose, kako su istakli, više od 420 miliona KM, što, kako su konstatirali, dovoljno govori o značajnom smanjenju prihodovne strane budžeta, za koju tvrde Ministarstvo finansija nije moglo utjecati niti je predvidjeti.

Pritom je u istom periodu, kako su napomenuli, dodatno porasla rashodovna strana budžeta. Izdvojili su neke od najznačajnijih rashoda:

  • Usvojene izmjene i dopune Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodica s djecom su rezultirale dodatnim rastom rashodovne strane za 67 miliona KM;

  • Odluka o izvanrednom usklađivanju penzija u od 3,9 posto, počevši s isplatom penzija za maj 2023., gdje je procijenjeno da će za navedeno usklađivanje biti potrebno osigurati dodatnih 45,9 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini;

  • Usljed rasta kamatnih stopa u eurozoni rasli su izdaci za kamate za preuzete kreditne obaveze u iznosu od 62,9 miliona KM;

  • Primjena Zakona o podršci porodicama s djecom je iziskivala dodatna sredstva u iznosu od 15,6 miliona KM;

  • Za Fond solidarnosti je izdvojeno dodatnih 10 milion KM, čime je ukupno izdvajanje za Fond solidarnosti iznosilo 43,5 miliona KM, što je u poređenju s prethodnom godinom rast za više od 50 posto.

Za Ministarstvo finansija FBiH je iz prethodno navedenog, kako su istakli, evidentno da su spomenuti rashodi mogli izazvati značajno veći deficit od realiziranog, a da su to spriječili korektivnim mjerama na rahodovnoj strani budžeta, čime je, kako tvrde, ostvarena ušteda u iznosu većem od 100 milion KM.

"Uprkos ostvarenom deficitu, Ministarstvo finansija je u zakonskom roku izmirilo sve obaveze planirane budžetom, a koje su se odnosile na 2023. U tom duhu je nastavljeno i u ovoj godini, uz naglasak na većoj fiskalnoj odgovornosti pri upravljanju dugom", uvjeravaju.

Tako je u prvih osam mjeseci ove godine ukupno otplaćeno, kako su istakli, više od 770 miliona KM već stvorenog duga dok istovremeno novo zaduženje nije premašilo 342 miliona KM. 

Sve ovo, kako su zaključili u Ministarstvu finansija FBiH, jasno upućuje na činjenicu da uspješno održavaju finansijsku stabilnost te da redovno osiguravaju isplate iz budžeta.

Ocijenili su da vrijedi dodati da je planom aktivnosti u ovoj sedmici predviđena isplata u iznosu većem od 50 miliona KM na ime redovnog izmirenja obaveza, od čega se najveći dio odnosi na izdvajanja za poljoprivredu, raseljene osobe te mala i srednja preduzeća i obrtnike.