Šta je cilj?
88

Novi napadi na Centralnu banku, iz RS-a insisitiraju na smanjenju obaveznih rezervi

R. D.
Foto: T. S./Klix.ba
Foto: T. S./Klix.ba
Iako su precizne instrukcije međunarodnih finansijskih institucija održanje stabilnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, težnje iz manjeg bh. entieta su posve drugačije.

Ovih dana mediji su prenijeli kako će Upravni odbor Centralne banke, na zahtjev dva člana iz Republike Srpske, na sjednici početkom ovog mjeseca razmatrati mogućnost smanjenja obavezne rezerve na sve depozite, čime bi bilo osigurano više novca za kreditnu aktivnost banaka.

Ovo je više puta ponovljeni zahtjev predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, koji je ranijih godina često kroz slične zahtjeve želio ostvariti neke posve druge ciljeve.

Upitnost ovakvih zahtjeva posebno dolazi do izražaja kada je poznato da su regulatori bankarskog sektora već u prošloj godini donijeli set mjera kojima su samo u Federaciji BiH oslobodili tri milijarde KM za kreditiranje.

Bankarski eksperti su složni da bio ovo bio krajnje loš potez koji bi mogao destabilizirati sistem i izazvati dodatni udar na banke. Kažu nam ironično kako bi ovo imalo smisla da bh. ekonomija raste 15 posto godišnje tri godine za redom.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, za Klix.ba kaže kako je ovo pitanje nadležnosti Centralne banke, ali da je on siguran da kolege u ovoj instituciji analiziraju stanje te da će donijeti odluku koja je u najboljem interesu države i stabilnosti finansijskog sistema.

"Agencija je u julu prošle godine donijela set mjera koje su za cilj imale jačanje kreditne aktivnosti banaka. Kao rezultat naših aktivnosti, ali prije svega odgovornog poslovanja banaka, bankarski sistem u Federaciji i dalje drži značajna sredstva preko obavezne rezerve", kaže Mahmuzić.

Guverner Centralne banke Senad Softić je na ove zahtjeve iz RS-a za RTRS kazao kako je smanjenje obaveznih rezervi moguće tek kada se iskoristi višak ili veći dio novca iznad obaveznih rezervi koje su sredinom prošle godine iznosile 2,7 milijardi, a višak 2,6 milijardi KM.

"Mi smo više puta naglašavali da smo, ukoliko se ukaže potreba, spremni brzo reagovati i spuštanjem stope obavezne rezerve povećati likvidnost banaka. Međutim, za sada ne vidimo nikakve potrebe za takvo nešto", kazao je Softić.

S druge strane, bankarski sektor u Republici Srpskoj je u lošijem stanju nego onaj u Federaciji BiH te se zahtjevi iz ovog entiteta mogu tumačiti i kao pomoć nekim ugroženim bankama koje se muče s likvidnošću.