Premije osiguranja su premašile milijardu KM: Koje vrste osiguranja su najtraženije i šta se najčešće obeštećuje

Ovo su podaci Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini, odnosno entitetskih agencija za regulaciju osiguranja.

Od navedenog iznosa, 877,6 miliona KM, odnosno više od 80 posto premije je za neživotna osiguranja, koja podrazumijevaju osiguranje od posljedica nesretnog slučaja i dobrovoljno zdravstveno osiguranje, osiguranje imovine od požara i drugih nepogoda i druga osiguranja imovine te osiguranje imovine u izgradnji, upotrebi i transportu.

Osim toga, u ovu vrstu osiguranja spadaju osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila, letjelica i plovila te druga osiguranja od odgovornosti, kao i osiguranje nematerijalnih oblika imovine.

Preostalih 207,8 miliona KM, odnosno 20 posto premija bile su životna osiguranja, tj. osiguranje života. Postoje dva modela životnih osiguranja. Jedan model su osiguranje renti ili periodične isplate i drugi model je osiguranje kapitala, što su u principu jednokratne isplate.

Životna osiguranja se koriste kao osiguranje za slučaj smrti osiguranika, osiguranje za slučaj doživljenja, koje podrazumijeva da se osigurana svota novca isplaćuje onda kada osiguranik doživi istek ugovorenog osiguranja, te mješovito - za slučaj smrti i za slučaj doživljenja.

Nadalje, u ovu vrstu osiguranja spadaju i rentno osiguranje (koje je najčešće dopuna penziji osiguranika, a koje se isplaćuje periodično - mjesečno, kvartalno ili godišnje) u određenom periodu ili doživotno, dopunsko osiguranje uz osiguranje života (koje može biti samo osiguranje od nezgode ili zdravstveno osiguranje) te druge vrste životnih osiguranja (isplata za slučaj rođenja, školovanja, vjenčanja i sl).

Struktura premija

Generalni sekretar Udruženja društava za osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine (UDOFBiH) Ermin Čengić je u razgovoru za Klix.ba napomenuo da životna osiguranja već godinama ne premašuju 20 posto tržišnog udjela. Za obavezno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornog vozila je naveo da ima više od 50 posto tržišnog udjela, što znači da ova vrsta osiguranja dominira tržištem.

"Kada se na to doda i više od 11 posto tržišnog učešća osiguranja cestovnih vozila ili kasko osiguranje, evidentno je da se više od 60 posto svih vrsta osiguranje odnosi na automobile", dodaje.

Kao statistički primjetne vrste osiguranja je istakao:

• Osiguranje od nezgode s 5,7 posto;

• Osiguranje od požara i elementarnih nepogoda s 4,3 posto;

• Ostala osiguranja imovine s četiri posto;

• Zdravstvena osiguranja s 2,1 posto;

• Ostala osiguranja od odgovornosti s 1,4 posto.

Sva druga osiguranja imaju manje od jedan posto tržišnog udjela. Čengić je podsjetio da je opći trend posljednjih godina, posebno nakon pandemije koronavirusa, povećanje premijskog prihoda u rasponu od sedam do 10-11 posto na nivou cijele zemlje. Osvrnuo se na trendove u strukturi premija u 2024.

"Primjetno je da su neživotna osiguranja prošle godine rasla 12 posto dok je rast životnih osiguranja značajno usporen te se sveo na četiri posto, što je rezultiralo time da ukupno tržište raste deset posto ili nominalno više od 100 miliona KM. Imajući u vidu evidentne probleme u bh. ekonomiji, nestabilnu političku situaciju, inflatorne udare i rast cijena životnih potrepština, što značajno utječe na standard stanovništva, ovaj rast ipak ohrabruje", ocijenio je sagovornik Klix.ba.

Ukazao je da građani Bosne i Hercegovine uglavnom koriste usluge osiguranja vezane za motorna vozila, i to uglavnom one koje su zakonom obavezne, te da vrlo malo koriste ostale važne vrste osiguranja, što je karakteristika nerazvijenih tržišta.

"To su tržišta na kojima zbog niskog životnog standarda ili niskog nivoa svijesti o zaštiti sebe, svoje porodice i svoje imovine ne postoji izražen interes za zaštitu od rizika kojima smo okruženi i kojih je iz dana u dan sve više", dodaje.

Smatra da je rješenje ovog problema u edukaciji stanovništva (od djece u osnovnim i srednjim školama, studenata, radnika do penzionera) o važnosti i benefitima svih vrsta osiguranja. Kako je poručio, pojednostavljeno rečeno, svima nama na prvom mjestu treba biti ulaganje u naše zdravlje i zdravlje naših najbližih te zaštita naše najvrednije privatne ili poslovne imovine, a tek onda pokrivanje rizika kojima su izloženi motor i karoserija našeg četverotočkaša.

Struktura rješavanih šteta

Društva za osiguranje u Bosni i Hercegovini su prošle godine isplatila 470 miliona KM svojim klijentima i oštećenim građanima, od čega je 348,5 miliona KM u FBiH, a 121 milion KM u Republici Srpskoj. Obrazložio je zašto smatra da se ova činjenica neopravdano zanemaruje, pa ponekad i relativizira njen značaj za ekonomsku stabilnost te za zaštitu građana i privrede.

"Već same ove cifre bi trebale dovoljno govoriti o snazi društava za osiguranje, a za nas u UDOFBiH poseban značaj ima činjenica da naši članovi ispunjavaju sve svoje obaveze prema klijentima, osiguranicima te su nezamjenjiva finansijska podrška građanima i ekonomiji države", naveo je Čengić.

Kako je naglasio, kao industrija nisu bili u većoj mjeri dio rješavanja većih šteta od elementarnih nepogoda, pa ni onih od posljednjih katastrofalnih nepogoda koje su u oktobru pogodile Jablanicu, Konjic i druge bh. gradove. Kao razlog za to je istakao to što veliki dio imovine nije bio osiguran.

Vjeruje, kako je poručio, da nam takvi događaji trebaju otvoriti oči i da se više treba govoriti o inicijativama poput one za koje se već godinama zalaže UDOFBiH, a to je obavezno osiguranje imovine od pojedinih katastrofalnih rizika, kao što su poplave ili zemljotresi.

Također je napomenuo da su u aktuelnoj najavi rasprave o novom zakonu o radu FBiH nominovali pitanje obaveznog kolektivnog osiguranja od nezgode radnika. Tvrdi da su tu inicijativu podržali i radnici i poslodavci te se nada da će nadležni prepoznati važnost ove inicijative i podržati je.

U osvrtu na trendove u rješavanju štete, istakao je da uprkos stopi inflacije koja je rasla do dvocifrenog postotka i rasta cijena svih roba i usluga, cijene usluga osiguranja nisu se značajnije mijenjale. Shodno tome, sektor osiguranja i društva za osiguranje su kroz svoje poslovanje, kako je ocijenio, sanirali posljedice poskupljenja svih dobara i usluga koje su vezane za osiguranje, odnosno rješavanje odštetnih zahtjeva i povezane troškove. Obrazložio je zašto to misli.

"Konkretno mislim na poskupljenja dijelova za automobile, rast cijene rada te općenito promjene u segmentima koja osiguravajuća društva pokrivaju, a to je automobilska industrija, sa sve složenijim sistemima za podršku i užurbaniji prelazak na hibridni i električni pogon", naveo je.

U takvoj situaciji, kako je konstatovao sagovornik Klix.ba, nije neuobičajeno to što je iznos isplaćen za sve vrste šteta u prošloj godini povećan za 40 miliona KM, odnosno za 9,4 posto, u odnosu na godinu ranije.

Premije za osiguranje imovine od požara i elementarnih nepogoda je izdvojio kao one koje su 2024. imale najizraženiji indeks rasta (131,5 posto) dok je nominalno najveći rast bio rast premija za obavezno osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila (uplaćeno 194,5 miliona KM, što je za 15,1 milion KM više u odnosu na 2023. godinu).