Prihodi od poreza u FBiH manji su za 157 miliona KM, porast samo u Tuzlanskom kantonu

"Najviše su naplaćeni doprinosi na plaću - više od tri milijarde KM. Zatim slijedi na dobit. Pad doprinosa na plaću je jedan posto i to je uspjeh u ovakvom okruženju kada smo imali veliki udar", ukazao je i dodao da je znatno opala naplata taksi.

Naglasio je da se i dalje najviše naplaćuje u Kantonu Sarajevo gdje se desio pad više od tri posto. Najmanje se naplaćuje u Posavskom kantonu.

Kao interesantan podatak je naveo da je u Tuzlanskom kantonu bio rast od četiri posto uprkos pandemiji. Kao razlog za to je naveo naplaćivanje zaostalih dugova. Znatan pad u naplati potraživanja desio se u Zeničko-dobojskom kantonu i Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Smanjio se broj uposlenih

Osvrnuo se na broj uposlenih od 2014. do 2020. godine. Prošle godine, kako je naveo, broj uposlenih je smanjen za 15.000 u odnosu na 2019., ali je u odnosu na 2014. veći za 44.000.

Najveći broj uposlenih je i dalje također u Kantonu Sarajevo, a najmanji u Posavskom kantonu. Ali, upravo se najveći pad uposlenosti desio u Kantonu Sarajevo, za više od četiri hiljade.

Isović je govorio o starosnoj strukturi usposlenih. Mladih, do 35 godina, je 44 posto, a oni stariji čine ostatak uposlenih.

Za njega je interesantan podatak da je broj penzionera zaključno s decembrom prošle godine bio 428.000.

Potcrtao je da je na osnovu ugovora o djelu bilo uposleno 63.000 ljudi kojima je isplaćeno 167 miliona KM. Isović je napomenuo da je PU tražila da se rasterete oni koji primaju radnike po osnovi ovog ugovora.

U nekoliko navrata je ponovio da su prihodi rasli od 2014. do 2020. godine. Kako je naveo, u tom periodu je prosječna plata porasla za više od 15 posto.

Smatra da je entitetska vlada svojim odlukama utjecala na javne prihode. Smatra da su pojedine odluke imale za posljedicu smanjenje prihoda.

Komentarisao je i korona zakon poručivši da on ima, kako je naveo, dvostruki utjecaj.

"Suzdržavali se od pritiska"

Tvrdi da su se zbog pandemije, kako je istakao, suzdržavali od pritiska na poslodavce kojima je bilo onemogućeno da rade. Potrcrtao je da su otkrili više od 600 radnika koji su radili na crno.

Izdvojio je i to da je znatno povećan broj fiskalnih uređaja od trenutka kada je počela fiskalizacija 2010. godine.

Isović smatra da će rasti dug po prinudnoj naplati dok se ne iznađe sistemsko rješenje koje treba svakog zabrinuti, pa i vlast.

Zadovoljan je što je napravljen pomak u informacionom sistemu PU. Ukazao je da to ranije nije bio slučaj. Naglasio je značaj informacionog sistema zbog količine podataka koje obrađuju. Nazvao ga je "krvotokom" institucije.

Uvjerava da u regionu jedino institucija na čijem je čelu omogućava da obveznik online pristupi svojoj poreznoj kartici.

Također je ukazao i na kadrovske probleme poručivši, između ostalog, da prijem radnika ponekad traje i do 18 mjeseci.

Najavio je daljnju informatizaciju u djelatnostima kojima se bave i da će nastojati javnosti ukazati na značaj poreznog sistema za državu. Prema Isovićevim riječima, imali su desetine incijativa za unapređenje djelatnosti i većina njih je realizovana.

Pozvao je obveznike da budu partner Poreznoj upravi. Porčio je da prijavljivanje poreznih utaja nije cinkarenje, već da od toga korist ima cijela država.