Rejting zemlje i stabilan bankarski sektor su ključne odrednice kreditiranja
Renomirani međunarodni i domaći stručnjaci iz finansijskog sektora, kao i donosioci odluka iz oblasti bankarstva imali su priliku prodiskutovati o najaktuelnijim ekonomskim temama. Konferencija je imala za cilj otvoriti pitanja važnosti i uticaja kreditnog rejtinga države i novog regulatornog okvira u bankarstvu na održivu kreditnu ponudu i potražnju, a primarno na finansiranje malih i srednjih preduzeća.
Oko 120 eksperata je kroz izlaganja, panel diskusije, te radne sesije govorilo o riziku države, najnovijim izmjenama i izazovima prilagođavanja domaćih bankarskih propisa i praksi EU regulativama, iskustvima i lekcijama iz Evrope, te perspektivama lokalnog bankarskog sektora. Sve su ove teme sagledane iz perspektive uticaja na poslovni ciklus i ukupnu dodatnu vrijednost u realnom sektoru, sa fokusom na mali i srednji biznis.
Amir Softić, predsjednik UPRMBiH i Član Uprave Sparkasse Bank BiH je pojasnio zašto su upravo ove teme stavljene u fokus regionalne konferencije.
"Srednja i mala preduzeća su ključni generator godišnje dodatne vrijednosti u poslovnom sektoru svih otvorenih malih ekonomija, pa tako i Bosne i Hercegovine. Zato je izrazito važno da razmotrimo na koji način rizik države i kreditni rejting utiču na ponudu i potražnju kreditnog novca, i u kojim razmjerama će novi regulatorni okvir uticati na njegov razvoj. Sa jedne strane, kreditni rejting države određuje nivo kreditne potražnje i može uticati na smanjenje nivoa kreditne ponude, a to direktno dereminiše poslovni ciklus. Sa druge strane, novi regulatorni okvir treba da prevenira koncentraciju izloženosti bankarskog sistema ka rizičnijim finansijskim strukturama, što je posebno važno u momentu monetarne politike niskih kamatnih stopa, koja prirodno ohrabruje banke da niske kamatne stope i pad neto kamatnog prihoda kompenziraju sa preuzimanjem višeg nivoa rizika", izjavio je Softić.
Ako znamo da, istovremeno globalna ekonomija doživljava usporavanje, nastavio je, jasno je da je za zemlju kao što je BiH od izuzetnog značaja da ima stabilan bankarski sistem i dostatnu kreditnu potražnju koja bi prevenirala negativne fluktuacije u okviru poslovnog ciklusa.
"Kako su u malim i otvorenim ekonomijama učinci monetarne politike limitirani, neophodno je aktivno raditi na poboljšanju kreditnog rejtinga koji trenutno ne ide u prilog intenziviranju kreditne potražnje, a to prije svega znači osiguranje boljeg poslovnog okruženja i većeg nivoa pravne sigurnosti, i konačno adekvatan balans između makroprudencijalnih instrumenata i fiskalne politike. Tačka susreta ovih politika je upravo podrška malim i srednjim preduzećima, a njihov je razvoj krucijalan za privredni rast zemlje. Stoga je ovo tema kojom se svi moramo intenzivno baviti”, izjavio je Softić.
On je još istakao da je Druga risk konferencija organizovana slijedeći misiju UPRMBiH, a to je kontinuirana promocija najviših standarda i najboljih praksi upravljanja rizicima, upravo jer su oni ključni faktor zaštite finansijskog tržišta od negativnih konjukturnih ciklusa i gubitka kapitalne supstance, što u konačnici ođređuje otpornost banaka na finansijske šokove i njihovu sposobnost da kreditnom ponudom podrže ekonomiju zemlje.
Iskoristio je priliku i da se zahvali svim partnerima UPRMBiH, posebno generalnom sponzoru Evropskom fondu za Jugoistočnu Evropu (EFSE DF) koji radi na umrežavanju finansijskog i realnog sektora i razvoju investicijske klime, kao i Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID).
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine Jasmin Mahmuzić je podržao ovu inicijativu UPRMBiH učešćem u panel diskusiji. U svom obraćanju je izložio kako je bankarski sektor BiH sa trećim kvartalom 2019. bilježio pozitivne trendove poslovanja te zadržao visok nivo stabilnosti.
"Razvoj regulative i supervizije, kao i usklađivanje sa EU je naše strateško opredjeljenje. To opredjeljenje je jasno i poznato našim partnerima u EU. Iako postoji niz pitanja i izazova o kojima možemo govoriti, profesionalna saradnja i podrška je na zadovoljavajućem nivou. Ključne institucije kao što su ECB, EBA, prepoznaju naše napore i u mjeri koja je trenutno dovoljna, mi imamo dijalog, saradnju i podršku. Formalno, mi smo postigli određeni stepen usklađenosti ili ekvivalentnosti naše regulative. U nastavku približavanja EU mi možemo razgovarati o nužnom ažuriranju i nastavku preuzimanja ključnih zahtjeva. Struktura naše regulative će se sigurno mijenjati, ali ulazak u EU za nas neće biti bolan. Kada je u pitanju regulativa i supervizija, ja mogu tvrditi da smo mi već u EU", rekao je Mahmuzić.
Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH Andrew Jewell je u svom obraćanju naglasio da makroekonomska i finansijska situacija u Bosni i Hercegovini je stabilna, ali politička neizvjesnost i slab rast u Evropi predstavljaju negativne rizike.
"MMF je spreman pregovarati novi program sa vlastima u BiH čim se formira nova vlada Federacije BiH. Izvjesno je da će novi program biti fokusiran na reformu sektora zdravstva, povećanje transparentnosti i nadzora nad preduzećima u državnom vlasništvu", izjavio je.
Na drugom danu konferencije održat će se radne sesije koje su rezultirale i konkretnim prijedlozima rješenja u usko specijaliziranim bankarskim temama poput Procesa supervizorskog pregleda i procjene, Primjeni Odluke o kreditnom riziku entitetskih Agencija za bankarstvo te stress testing, a koji će biti korisna operativna smjernica unutar bankarske zajednice, doprinijeti unapređenju standarda u risk struci i dijalogu sa zakonodavcem.
