Revizori utvrdili brojne nepravilnosti u izvještaju o radu preduzeća Ceste FBiH: Kako su zapošljavali
Ured je skrenuo pažnju na pitanje dugoročnog potraživanja od Vlade FBiH koja su iskazana u iznosu od 15.000.000 KM i odnose se na prenesena sredstva sa redovnih transakcijskih računa Društva na depozitni račun Budžeta FBiH u 2012. godini.
"Kako smo i ranijih godina konstatovali, nije prezentirana dokumentacija iz koje bi se mogao potvrditi status ovih sredstava, odnosno da su sredstva Društva data kao pozajmica Budžetu FBiH. Kreditna sredstva EBRD-a utrošena su za projekat Sarajevske zaobilaznice, koja je evidentirana u vanbilansnoj evidenciji Društva, jer je Društvo samo implementator projekta Vlade FBiH, a ne krajnji korisnik sredstava kredita. Do okončanja predmetne revizije Parlament FBiH nije donio odluku o alociranju sredstava kako bi se refundirala Društvu, te se ona i dalje evidentiraju na potraživanjima", saopćeno je iz Ureda.
U dijelu koji se odnosi na izvještaj o reviziji usklađenosti kaže se:
"Na poziciji 'nematerijalna sredstva u pripremi' iskazan je iznos od 12.413.470 KM za investiciju 'Tunel Crnaja', koja je okončana u 2022. godini, ali nije knjigovodstveno aktivirana. Također, u okviru iste pozicije iskazan je iznos od 6.576.079 KM za investicije koje su započete u ranijem periodu, čija realizacija značajno kasni ili se radi o projektima koji su završeni a nisu knjigovodstveno aktivirani. To nije u skladu sa članom 15. Zakona o računovodstvu i reviziji u FBiH", navodi se.
Vezano za nematerijalnu imovinu iz Ureda su ustanovili da je ona iskazana u iznosu od 2.592.058 KM, a sastoji se od ulaganja u imovinu, nematerijalnih sredstava u pripremi i nematerijalnie imovine. Ulaganja u tuđu imovinu iskazana su u iznosu od 2.492.574.624 KM i odnose se na ulaganja u cestovnu infrastrukturu. Cestovna infrastruktura je, u skladu sa Zakonom o cestama FBiH, data na upravljanje i održavanje Društvu.
"Prema računovodstvenim politikama Društva, cestovna infrastruktura iskazuje se kao nematerijalna imovina u vidu prava sa neograničenim vijekom trajanja. Vrednovanje ove imovine vrši se po modelu revalorizacije, s tim da se svake tri godine vrši procjena i vrijednosno usklađivanje. Posljednja procjena vrijednosti materijalne i nematerijalne imovine izvršena je za 2021. godinu.
"Nematerijalna imovina je nemonetarna imovina bez fizičkih obilježja koja se može identificirati. Imovina se može identificirati ako ju je moguće odvojiti ili ako proizilazi iz ugovornih ili drugih zakonskih prava. U primjere nematerijalne imovine spadaju softver, licence, zaštitni znakovi, patenti, filmovi, autorska prava i uvozne kvote. Cestovna infrastruktura ne može biti iskazana kao nematerijalna imovina jer ne zadovoljava kriterije MRS-a 38 – Nematerijalna imovina. Cestovnu infrastrukturu treba evidentirati u skladu sa zahtjevima MRS-a 16 – Nekretnine, postrojenja i oprema, prema kojem su nekretnine, postrojenja i oprema materijalne stavke koje subjekt posjeduje za korištenje u proizvodnji ili isporuci dobara ili usluga, za iznajmljivanje drugima ili za administrativne svrhe i koje se očekuju koristiti duže od jednog obračunskog perioda", navodi se.
Ističu da, prema zahtjevima MRS-a 38 – Nematerijalna imovina, za potrebe revalorizacije, vrednovanje nematerijalne imovine po fer vrijednosti podrazumijeva postojanje aktivnog tržišta, koje za cestovnu infrastrukturu ne postoji u BiH što, kako kažu, dovodi u pitanje da li je procijenjena vrijednost zaista fer vrijednost po kojoj se imovina može prodati. Također, skrenuli su pažnju na činjenicu da Društvo nema uspostavljene pomoćne evidencije stalnih sredstava za cestovnu infrastrukturu u skladu sa članom 16. stav 7. Zakona o računovodstvu.
"Zbog svega navedenog ne možemo potvrditi ni način evidentiranja efekata procjene fer vrijednosti nematerijalne imovine – cestovne infrastrukture na 31. 12. 2023. godine u iznosu od 30.275.506 KM kao povećanje ostalog osnovnog kapitala", navodi se.
Također, kaže se da Društvo nije blagovremeno provodilo postupke javnih nabavki redovnog održavanja magistralnih cesta niti je adekvatno procijenilo vrijednost troškova održavanja, što je dovelo do zaključivanja ugovora o dodatnim radovima bez provođenja postupka javnih nabavki u vrijednosti od 1.975.246 KM.
"Navedeno nije u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama i
Zakonom o javnim preduzećima u FBiH", zaključili su iz Ureda.
Također, kažu da su u radni odnos na određeno vrijeme primljena tri zaposlenika, bez provođenja postupka javnog oglašavanja, po osnovu Uredbe o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u FBiH na određeno vrijeme do šest mjeseci.
Pogledajte kako je Dinamo naljutio Bayern i primio rekordnih devet golova u Ligi prvaka
