Riječ stručnjaka: U BiH najveću stopu poreskog klina ima entitet FBiH
Poreski klin, o kojem govori Kešetović, označava omjer ukupnih poreza na dohodak od rada i ukupnog troška rada. Ekonomski stručnjak rekao nam je da je ključno pitanje svake reforme poreskog sistema optimalizacija poreske strukture. Kako kaže, optimalizacija poreske strukture podrazumijeva dostupnost informacija koje su potrebne kako bi država pojedine subjekte (fizičke i pravne osobe) dovela u bolji položaj, a da drugog ne dovodi u gori.
"U ekonomskoj teoriji to su tzv. Pareto-efikasne poreske strukture. Pristup problemu koji se javlja u praksi podrazumijeva izbjegavanje zabluda koje se ogledaju u shvatanju da je to 'jednostavno' ili 'komplikovano'. Modeli koji se zagovaraju počivaju na principima preraspodjele dohotka tako da se istovremeno dobije pravedniji i efikasniji poreski sistem", kazao je Kešetović.
On je rekao da bi se u kontekstu poreskog sistema izmjene odnosile na opću poresku stopu u sistemu poreza na promet proizvoda i usluga u sistemu obračuna poreza na dodatnu vrijednost (PDV) i doprinosa na dohodak.
"Povećanjem stope PDV-a na maksimalnih 25 posto ne bi došlo do distorzije efekata poreza, odnosno odluke pojedinca da više ili manje troši, jer se radi o relativno visokoj tražnji", rekao je Kešetović.
On ističe da bi se promjene u sistemu doprinosa trebale ogledati u ukidanju doprinosa za zdravstvo i ukidanju doprinosa za nezaposlene.
"Efekt regresivnosti poreza usljed povećanja opće poreske stope može se ispraviti kroz povećanje ličnih dohodaka usljed smanjenja stopa doprinosa i povećanja ličnog odbitka kod poreza na dohodak i njegovo vezivanje za prosječnu platu iz prethodnog perioda sa sadašnjih 300 KM na 70 posto prosječnog dohotka uz zadržavanje postojećih poreskih olakšica i primjenu proporcionalne stope od 10 posto za dohotke koji su do tri puta veći od prosječne bruto plate, 15 posto za dohotke koji su veći za četiri puta od prosječne plate i 20 posto za dohotke koji su veći za 5 i više puta od prosječne plate", smatra Kešetović.
On je istakao da bi stopa oporezivanja rada u BiH bila najstimulativnija s izrazito niskim poreznim klinom (prosječni porezni klin zemalja DES-a 35,9 posto).
"Najviši nivo poreznog klina u BiH ima FBiH i on iznosi 41,28 posto, dok najniži nivo poreznog klina ima RS u kojoj on iznosi 37,87 posto. Nivo poreznog klina Brčko distrikta je 37,95 posto. Nivo efektivne stope obaveznih doprinosa FBiH iznosi 37,56 posto, RS je 33 posto, a Brčko distrikta je 34,44 posto. Stopa obaveznih doprinosa u administrativnim jedinicama BiH je znatno viša od prosjeka OECD-a. Najniža efektivna stopa obaveznih doprinosa u administrativnim jedinicama BiH je u RS-u i iznosi 33 posto, dok je prosječna efektivna stopa obaveznih doprinosa u zemljama OECD-a 22,5 posto. Stvarno opterećenje troškova radne snage porezom na dohodak u administrativnim jedinicama BiH je vrlo nisko u odnosu na referentni prosjek zemalja OECD-a od 13,5 posto", rekao je Kešetović.
On smatra da bi se očekivani rezultati poreske reforme i optimalizacije poreske strukture ogledali u tome da bi se ukidanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje prešlo na Beveridžov model finansiranja zdravstva iz poreza.
Prijedlog se zasniva na zbirnoj stopi na neto plaće od 36,06 posto, tj. sa stopom na bruto plate od 23 posto i zadržavanje doprinosa na dohodak uz povećanje ličnog odbitka na iznos 70 posto prosječne plate i uvođenje progresivnih stopa od 10, 15 i 20 posto.
Očekivani rezultati poreske reforme bile bi i nove investicije i zapošljavanja, rast javnih prihoda kroz povećanje zaposlenosti, održivost sistema penzionog osiguranja penzija i rast penzija, rast zdravstvene potrošnje per capita, rast primanja građana, povećanje lične, investicione i opće potrošnje te u konačnici smanjenje sive ekonomije.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
