Zbog inflacije
36

Rusija se odlučila na drastičnu mjeru, ključna kamatna stopa podignuta na rekordnih 21 posto

V. K.
Guvernerka Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina (Foto: EPA-EFE)
Guvernerka Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina (Foto: EPA-EFE)
Centralna banka Rusije obavijestila je javnost o podizanju ključne kamatne stope za dva procentna poena, odnosno na 21 posto godišnje, što predstavlja i maksimalni procenat još od 2013. godine.

Prethodni rekord bio je u februaru 2022. godine kada je ključna kamatna stopa podignuta na 20 posto.

Centralna banka je od kraja 2023. godine držala ključnu stopu na 16 posto godišnje, ali je, uslijed ubrzane inflacije i inflatornih očekivanja, stopa u julu ove godine podignuta na 18 posto, a u septembru na 19 posto.

"Infalcija je znatno viša od julske prognoze. Rast domaće tražnje značajno nadmašuje mogućnosti proširenja ponude roba i usluga. Dodatni budžetski rashodi i povezano povećanje deficita federalnog budžeta u 2024. godini imaju proinflatorne efekte. Potrebno je dalje pooštravanje monetarne politike kako bi se inflacija vratila na cilj i smanjila inflatorna očekivanja", saopćeno je iz Centralne banke Rusije.

Usporavanja u rastu ekonomije je, kako ističu, uglavnom zbog sve većih ograničenja, uključujući i radne resurse.

Ovaj instrument omogućava Centralnoj banci da reguliše privrednu aktivnost i nivo inflacije u zemlji.

Ključna stopa Centralne banke Ruske Federacije je glavni instrument monetarne politike, koji se koristi za regulisanje ekonomske aktivnosti i nivoa inflacije u zemlji. Ovo je najniži procenat po kojem Centralna banka daje kredite komercijalnim bankama, a regulator plasira sredstva finansijskih institucija na njene depozite.

Instrument ključne kamatne stope u Rusiji prvi put je implementiran 2013. godine i tada je stopa iznosila 5,5 posto.

Ključna stopa ima značajan utjecaj na kamatne stope. Kada Centralna banka Ruske Federacije poveća ključnu stopu, komercijalne banke su prisiljene povećati kamatne stope na kredite kako bi nadoknadile povećane troškove prikupljanja sredstava. To dovodi do smanjenja potražnje za kreditima i usporavanja privrednog rasta. S druge strane, smanjenje ključne stope će kredite učiniti dostupnijim, što će stimulisati potrošnju i investicije.