Intervju / Šerif Isović za Klix.ba: Inspektori će raditi "brze" kontrole, uvest ćemo red
Isović u intervjuu za Klix.ba govori o prihodima od poreza u protekloj i očekivanjima u ovoj godini, sivoj ekonomiji, potrebama Porezne uprave FBiH kako bi radila bolje, te o poreznim dužnicima u FBiH i mogućnostima naplate višemilionskih dugovanja.
Koliko ste zadovoljni prikupljenim prihodima u prošloj godini i kakva su očekivanja u 2016. godini?
Polazeći od resursa kojima raspolaže Porezna uprava, zadovoljan sam prikupljenim prihodima, a posebno sam zadovoljan rastom prihoda koji su ostvareni krajem 2015. godine. Ukupni direktni porezi i doprinosi u 2015. godini naplaćeni su u iznosu od 4.102.045.474,00 KM i isti su veći u odnosu na 2014. godinu za 306.804.155,00 KM ili iskazano u procentima za 8,08 posto. Ovaj rezultat je do sada najveći ostvareni rezultat u naplati ovih javnih prihoda. Međutim, od postignutog rezultata meni veće zadovoljstvo predstavlja to što sam u Poreznoj upravi pokrenuo mnoge procese, od kojih su neki bili potrebni i nužni.
Zadovoljstvo je vidjeti da većina zaposlenika u oskudnim uslovima u kojim rade daju sve od sebe kako bi se ciljevi Porezne uprave ostvarili, što se kod nekih zaposlenika probudio takmičarski duh, i uz to još štosu rad Porezne uprave i aktivnosti koje provodi podržani u javnosti.
Smatram da se zadovoljstvo treba mjeriti prema ciljevima koji se žele postići. Ako djetetu kupite olovku i sveske, pošaljete ga u školu i dijete završi razred dobrim uspjehom, da li ste zadovoljni? Vjerovatno jeste. Međutim, koliko biste bili zadovoljni da ste djetetu kupili potrebne knjige i sveske, a dijete razred završi odličnim uspjehom? Koliko biste tada bili zadovoljni?
Kod nas se nažalost percepcija uspjeha pogrešno doživljava, jer se uspjeh ne valorizuje prema mogućnostima i potrebama. Uglavnom, uspjeh se mjeri prema nekim kriterijima koji rezultat čine uspješnim više nego što taj uspjeh u biti jeste ili treba biti. Valorizacija rada treba da se mjeri i prema mogućnostima, prema prilikama i šansama i ako to činite onda će ukupno blagostanje biti na puno višem nivou. Trebamo analizirati šta se može učiniti, a nije učinjeno i zašto to nije učinjeno.
Može li doći do rasta javnih prihoda?
Kad je riječ o radu Uprave i naplati javnih prihoda, prostor za još veći uspjeh postoji, ali za taj uspjeh se moraju omogućiti preduslovi: bolji pravni okvir, bolji uslovi rada u cjelini i dobro osmišljen i vođen timski rad.
Šta je ono na čemu ćete raditi u narednom periodu u odnosu na svog prethodnika na funkciji direktora Porezne uprave? Koje segmente treba unaprijediti i jeste li optimistični da ćete u tome uspjeti?
Na funkciju v. d. direktora Porezne uprave Federacije BiH imenovan sam na kratak period, pa stoga moja promišljanja nisu opterećena ni prošlošću, niti time šta će se sve dogoditi u narednih 12 mjeseci. Moj cilj je trenutno raditi u punom kapacitetu, optimalno, poticati i provoditi aktivnosti koliko mi to resursi Uprave dozvoljavaju, koristiti sve trenutne prilike i šanse, uz optimalno prilagođavanje prilikama, pokrenuti aktivnosti i procese koji su nužni i potrebni da Porezna uprava ide svom cilju i bude pravedna, racionalna i efikasna institucija. Ako danas, odnosno svaki dan, budemo radili optimalno onda će biti rezultata i tokom cijele godine imat će se šta zbrajati, a rezultat na kraju godine će biti pravi uspjeh.
Prioritetni cilj mi je da Uprava pravovremeno i tačno obračunava i naplaćuje javne prihode, da poduzima sve aktivnosti na podizanju finansijske discipline na viši nivo. Cilj mi je da kao posljedica rada Uprave i kao dio svoje lične odgovornosti, postignem da porezni obveznici sve više sami prijavljuju i plaćaju svoje porezne obaveze, da se smanji broj radnika koji rade nacrno, da se smanji siva ekonomija u cjelini i da se poveća svijest građana da se porez treba i mora platiti.
Poreznoj upravi su potrebne bitne promjene i unapređenje u mnogim operativnim segmentima: u unutrašnjoj organizaciji, prisilnoj naplati, poreznom knjigovodstvu, razvoju uredske kontrole, informacionog sistema, sistema izvještavanja, analizi učinka Uprave, u sistematizaciji i opisu radnih mjesta. Sve ovo zahtijeva pravna, materijalna i finansijska sredstava i kadrovska rješenja.
Međutim, sva ova pitanja nisu prioritet, jer su postojeća sistemska, odnosno pravna rješenja ,ograničavajući faktor i sprečavaju da se prave značajni i efikasni koraci.
U kojem smislu?
U postojećem pravnom okviru direktor Uprave nema toliko ovlasti koliko je u javnosti razvijena percepcija da ih ima. Ovlasti direktora Uprave su znatno manje od ovlasti direktora jednog javnog preduzeća ili direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Pojedini organizacioni dijelovi Uprave nastoje funkcionisati kao samostalne, zasebne cjeline. Nema dobro organizovanog, sinergijskog i sistemskog rada. Pravilnik o organizaciji i sistematizaciji ne donosi direktor, a prema važećem Pravilniku, kad direktor zatraži od rukovodioca na nižem nivou organizacije, ili službenika, da izvrši neki zadatak, javljaju se otpori zbog toga što taj službenik prema Pravilniku odgovara svom rukovodiocu. U istom Pravilniku nemate decidno opisane sve poslove ko i šta treba raditi, imate bitna radna mjesta za koja nije propisano poznavanje rada na računaru... Cilj mi je pokrenuti pravni okvir koji će potpunije urediti rad Uprave, omogućavati kadrovske, materijalne i finansijske uslove za rad Uprave.
Realizacijom svih ovih ciljeva želim postići krajnji cilj, a to je pravedna, racionalna i efikasna Uprava koja će u dogledno vrijeme za rezultat imati naplatu pet milijardi KM direktnih poreza i doprinosa. Da li će Uprava u ovom cilju uspjeti ne zavisi samo od direktora i zaposlenika Uprave, to zavisi od mnogih faktora. Ali ako želite negdje stići treba krenuti, a ne čekati sve te faktore. Mislim da je Uprava upravo krenula, a dokle će stići pokazat će vrijeme.
Šta je s poreznim dužnicima u Federaciji BiH?
Stanje duga javnih prihoda u FBiH je zabrinjavajuće, a on iznosi više od tri milijarde KM. Ovo je zapušteni dug u čijoj strukturi su najveći dužnici obveznici koji su u većinskom vlasništvu organa vlasti u FBiH. To su subjekti koji imaju lošu likvidnost i siguran sam da ovi subjekti svoj dug neće moći platiti.
Kako je moguće naplatiti taj novac s obzirom na to da se radi o velikim iznosima?
Jedini način da se ovaj dug riješi jeste da se “podvuče crta“, donese zakon kojim bi se uredilo pitanje ovog duga, da se proglasi neko vrijeme moratorij za plaćanje duga, da na ovaj dug prestane obračun kamata, da se neki dio otpiše i dr. Porezna uprava je u tom pravcu Vladi FBiH i Ministarstvu finansija dostavila inicijativu. Međutim, kakva god bila zakonska rješenja, ona neće biti pravedna, jer su obveznike koji su izvršavali svoje obaveze stavili u podređen diskriminirajući položaj u odnosu na ove dužnike. Također se može postaviti pitanje šta je alternativa ovim prijedlozima? Alternativa je blokada računa i prisilna naplata, što zasigurno dovodi do nesagledivih posljedica koje bi se odrazile na ekonomiju u cjelini, na javne prihode, zaposlene i sve građane. Međutim, uz svako rješenje uslov treba biti da ovi dužnici moraju plaćati tekuće porezne obaveze.
Hoće li u narednom periodu biti intenzivirane akcije i kontrole inspekcijskih organa?
Sve analize koje provodi Porezna uprava, kao i informacije koje dobijamo od građana pokazuju da "brze“ kontrole treba nastaviti i još više intenzivirati. Upravo ove aktivnosti, uz potporu medija, brzo i u kratkom roku djeluju na percepciju poreznih obveznika i građana u smislu jačanja finansijske discipline i povećane odgovornosti obveznika da izvršavaju svoje obaveze. Nakon 14. novembra 2015. godine Uprava je na području cijele Federacije izvršila 1.852 brza inspekcijska nadzora. U ovim nadzorima je otkriveno 689 neprijavljenih radnika koji su radili nacrno i 141 objekat koji je obavljao djelatnost bez odobrenja za rad. Zbog utvrđenih nepravilnosti zapečaćeno je 275 objekata i izdato 1.060 prekršajnih naloga po kojima su izrečene novčane kazne u ukupnom iznosu od 2.621.650,00 KM. Pored ovih efekata, izvršenim analizama je utvrđeno da su kontrolisane ciljne grupe za samo sedam dana imale porast prijavljenih prihoda na serverima Uprave preko 83 miliona KM.
Porezna uprava će nastaviti brz inspekcijski nadzor, pa poziva porezne obveznike da pravovremeno i u skladu sa zakonima izvršavaju svoje obaveze kako se ne bi izlagali sankcijama i dodatnim troškovima.
Porezna uprava poziva građane da uz punu diskreciju Poreznoj upravi prijave nepoštivanje poreznih zakona, zapošljavanje neprijavljenih radnika, neizdavanje fiskalnih računa i druge koruptivne radnje. Prijave se mogu dostaviti putem e-maila: [email protected] i [email protected], putem SMS poruke na broj mobitela 061 724 610 i putem besplatnog poziva 080 020 333.