Spašavanje Credit Suissea će značiti još skuplji život: Morat ćemo naučiti živjeti s inflacijom
U vrlo kratkom vremenskom periodu prvo je bankrotirala američka banka Silicon Valley, što je bio prvi bankrot jedne američke banke od recesije iz 2008. godine, a zatim su počeli problemi u velikoj švicarskoj banci Credit Suisse.
Hrvatski ekonomista Damir Novotny je napomenuo da je bankrot spomenute američke banke uslijedio nakon što je godinama skrivala gubitke te da je postala nelikvidna.
U komentaru za Al Jazeerau Balkans je izjavio da ne očekuje da će to značiti ponavljanje recesije iz 2008. Kao razlog zašto tako misli je istakao to što su banke u Evropi, posebno u euro zoni, više regulisane nego u Sjedinjenim Američkim Državama i Kini.
Između dvije vatre
Međutim, smatra da treba biti oprezan kada je u pitanju Credit Suisse. Među onima je za koje je izgledno da će Centralna banka Švicarske morati intervenisati kako bi spasila ovu banku.
"Centralna banka će morati reagovati kao banka krajnjeg utočišta, inače nastaje veliki rizik za cijelo bankarsko tržište, jer (Credit Suisse) predstavlja sistemski rizik", ukazao je Novotny.
Ocijenio je da će inflacija biti u drugom planu zbog problema u spomenutoj švicarskoj banci. Naime, kako je naglasio, spašavanje banke, tj. stabiliziranje finansija će značiti novu misiju novca, što u inflaciji znači dolijevanje ulja na vatru - nastavak rasta cijena.
"Čini se da ćemo morati naučiti živjeti s inflacijom za koju je jedini lijek smanjivanje novca u opticaju. Međutim, ako bude morala intervenisati Evropska centralna banka (ECB) kako bi održala likvidnost banaka, tada će biti vrlo teško suzbiti rast inflacije. To znači rast cijena i vjerovatno rast plata, ali će biti sporiji od rasta cijena", obrazložio je.
Prema njegovim riječima, to bi u narednim godinama moglo značiti skuplji život, što se odnosi i na to da će krediti biti skuplji. Na pitanje koliko bi nova finansijska kriza mogla trajati, odgovorio je 10 godina. Napomenuo je da se finansijske krize dešavaju svakih 10-15 godina, ali da se ne može precizno utvrditi kada će se ona desiti i koliko će trajati.
Dakle, nalazimo se između dvije vatre - između potencijalne finansijske krize koja se može spriječiti misijom novca, što će značiti rast inflacije, i same inflacije koja se može spriječiti smanjivanjem novca u opticaju.
"BiH se nije snašla"
I ekonomista Faruk Hadžić je također upozorio da bi se nastavkom rasta kamatnih stopa u cilju ublažavanja inflacije mogao ugroziti finansijski sektor, a da bi održanje visoke inflacije moglo biti poput, kako je naveo, raka koji izjeda društvo.
Konstatovao je da se Bosna i Hercegovina uopće nije snašla u ovoj situaciji. Kako je istakao, porezima i doprinosima je prošle godine prikupljeno 2,5 milijardi KM - novac koji se u najvećoj mjerio morao vratiti kompanijama i radnicima te kako bi ekonomija bila spremna za moguće turbulencije.
