Šta je ekonomski plan Vlade FBiH do 2027. godine: Ovo su smjernice koje su danas usvojene
Kako je saopćeno, osnovni prioriteti Vlade FBiH u narednom srednjoročnom periodu, bit će usmjereni na kreiranje povoljnijeg poslovnog ambijenta, poticanje i rast privatnih i javnih investicija što bi trebalo biti podržano kroz izdvajanje većih iznosa sredstava iz Budžeta FBiH za finansiranje infrastrukturnih projekata, nastavak izgradnje autocesta i brzih cesta, kao i unapređenje avio i željezničkog saobraćaja FBiH.
Zelena ekonomija
U prioritetima je i nastavak osiguranja likvidnosti Budžeta FBiH, kao i redovne isplate penzija, boračkih i socijalnih i drugih naknada, ali i aktivne politike i mjere koje imaju za cilj očuvanje postojećeg nivoa zaposlenosti te otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje migracije radne snage.
Među prioritetima je i postepeni prelazak na zelenu i kružnu ekonomiju, digitalnu transformaciju industrije i malih i srednjih preduzeća kroz uspostavu ekonomskih instrumenata u oblasti okoliša i ublažavanju klimatskih promjena.
Porezne politike u srednjoročnom periodu bi trebale promovirati i održiv i inkluzivan rast na nivou FBiH i u svim kantonima i jedinicama lokalne uprave s fokusom na zaštitu radnih mjesta, povećanje produktivnosti poslovnih subjekata i smanjenje ili ukidanje troškova, naknada i taksi koje opterećavaju privrednu aktivnosti.
U osnovnim prioritetima je naznačeno i da će se, u svrhu zaštite radnih mjesta, potencirati reforma opterećenja rada kroz izmjene pravnog okvira poreza na dohodak i obaveznih doprinosa, a u narednom periodu planirano je iznalaženje novih prijedloga o ovom pitanju koje će uzeti u obzir preliminarne analize uticaja tih propisa na zaposlenike, poslodavce i budžete u FBiH.
Unapređenje rada
Smjernicama je navedeno da će se, kad su u pitanju mjere koja će uticati na poboljšanje poslovnog okruženja koja će posljedično imati povećanje produktivnosti poslovnih subjekata, u narednom periodu nastaviti iznalaženje riješenja unapređenja rada i digitalizacije Porezne uprave s naglaskom na potrebu provedbe mjera administrativnog unapređenja pružanja javnih usluga kroz fluidan protok informacija kroz IT sistem i sve oblike razmjene informacija i tehnološki naprednijim procesom fiskalizacije.
Navedeno je i da će fiskalna politika prihodovne strane biti usmjerena na jačanja fiskalne stabilnosti i odgovornosti i da će se u narednom periodu nastaviti sa aktivnostima unaprijeđenja koordinacije i odgovornosti između svih nivoa vlasti, kao i uspostave što kvalitetnijeg sistema izvještavanja.
Također, nastavit će se i podrška zdravstvenom sistemu s ciljem jačanja upravljanja i finansijske održivosti zdravstvenih institucija.
