Turski lider je do sada insistirao na smanjenju kamatnih stopa. Inflacija je skoro 40 posto, a Turci su već duži period u krizi troškova života.
Šefica turske centralne banke, Hafize Gaye Erkan, stigla je iz SAD-a tek ovog mjeseca nakon što je Erdogan ponovo izabran za predsjednika.
Njenom odlukom se prvi put porasle kamatne stope od decembra 2020. godine, nakon turbulentnog perioda u kojem su tri guvernera centralnih banaka otpuštena za manje od dvije godine, jer su nastojali da se drže ortodoksne ekonomije, piše BBC.
Iako povećanje gotovo udvostručuje političku stopu Turske na 15 posto, to je daleko manje nego što su mnogi ekonomisti predviđali. Investiciona banka sa sjedištem u SAD-u Morgan Stanley je prognozirala rast do 20 posto, dok su neki najavljivali rast čak do 40 posto.
U svom saopštenju Odbor za monetarnu politiku banke je jasno stavio do znanja da je ovaj potez početak postepenog procesa, sa ciljem da se inflacija spusti na 5 posto.
Njeni članovi su rekli da su "odlučili da započnu proces monetarnog pooštravanja kako bi što prije uspostavili kurs dezinflacije i kontrolisali pogoršanje kontrole cijena".
Problem predsjednika Erdogana jeste da je stopa inflacije u Turskoj i dalje visoka te da su rezerve njene centralne banke pale na kritično niske nivoe, nakon što je potrošila milijarde dolara pokušavajući da podupre liru.
Kamatne stope su pale sa 19 psoto prije dvije godine na 8,5 posto u posljednjih nekoliko mjeseci, a promjena smjera će imati reperkusije za zemlju koja je već u ekonomskoj krizi.
