Globalni forum u Bakuu: Klimatske promjene treba rješavati na svjetskom nivou
Stotine hiljada smrti godišnje desi se zbog klimatskih promjena, a kako je kazala Maria Fernanda Espinosa, bivša ministrica vanjskih poslova i odbrane Ekvadora, do 2050. godine klimatske promjene će uticati na to da će hiljade ljudi biti iseljeno sa pojedinih područja.
"Moramo ubrzati procese i posvetiti se tome, trebamo svježe i nove makroekonomske planove naših zemalja, a moramo raditi i na povećanju finansija za ovu svrhu jer su potrebni trilioni dolara godišnje za ovu borbu, a u tome moramo svi učestvovati", kazala je Espinosa, te dodala kako sljedeća godina mora biti godina u kojoj će se čovječanstvo pomiriti sa prirodom.
Prisutnima na Forumu obratio se i Jeffrey Sachs, specijalni savjetnik generalnog sekretara UN-a, koji je istakao kako, osim volje i načina, svijet treba i institucije koje će uticati na to da posao bude odrađen.
"To je globalni izazov, kao i pandemija. U proteklom periodu smo vidjeli da samo kao društvo pali u borbi sa pandemijom, svaka vlada je provodila svoje politike, a globalna saradnja se tu nije mnogo pokazala. Mnogo je ljudi umrlo zbog covid-a zato što je sistem slab. Ovo su globalni izazovi koji zahtjevaju globalnu kontrolu, kao i transformaciju prema obnovljivoj energiji", poručio je Sachs.
Drugog dana Foruma govorilo se i o vakcinaciji građana, poboljšanju javnog zdravlja, školstvu i budućnosti obrazovanja, osiguravanju hrane za sve uprkos poremećajima u lancima snabdjevanja i klimatskim izazovima, te brojnim drugim temama.
Pristup energiji, istaknuto je na Forumu, neophodan je za život, trgovinu i sigurnost, a cilj održivog razvoja je poziv na osiguranje pristupačnoj, pouzdanoj, održivoj i modernoj energiji za sve. Preko 800 miliona ljudi u svijetu i dalje ima problem sa nedostatkom električne energije i čak 3 milijarde ljudi je bez sigurnog načina za kuhanje hrane.
Energetska sigurnost, kako je rečeno, ostaje ključni faktor u nacionalnoj sigurnosti zemalja u ukupnoj dinamici međunardonih odnosa. Štaviše, kako se zemlje razvijaju, njihove potrebe i potražnja za energijom rastu, a rast proizvodnje iz obnovljivih izvora energije ne prati rast potražnje. Klimatska kriza tjera sve zemlje da smanje emisije ugljika i to što prije, a poruka sa Foruma je da pažnja svjetskih lidera mora biti i na rastućoj potražnji za energijom u mnogim zemljama širom svijeta.
Ono što je pandemija istakla jesu slabosti u globalnom javnom zdravstvenom sistemu i ogromne nejednakosti koje postoje unutar, ali i između zemalja. Međutim, istaknuto je kako razvijanje vakcina učinilo da borba sa pandemijom bude lakša. Iako je napravljen Covax mehanizam za lakšu nabavku vakcina državama, on, kako su kazali učesnici Foruma, nije funkcionisao baš najbolje, bio je spor, te su zemlje morale same nabaljati vakcine. Posebne probleme sa malim brojem vakcinisane populacije evidentan je u Africi, gdje je vakcinisano tek oko 2 posto odraslih osoba. Međutim, istaknut je optimizam da bi se do sredine 2022. godine mogla vakcinisati cjelokupna populacija u svijetu, s obzirom na to da su globalni nivoi proizvodnje sada dovoljni da se obuhvati odrasla populacija u svakoj zemlji u roku od nekoliko mjeseci.
Govoreći o sigurnosti i osiguranju hrane, učesnici Foruma istakli su kako je svijet posvećen okončanju siromaštva i gladi, što znači da svi moraju u svakom trenutku imati pristup dovoljnim količinama pristupačnih i sigurnih prehrambenih proizvoda. Postizanje ovog cilja, istaknuto je, značilo bi povećanje dostupnosti hrane i reduciranje nejednakosti u pristupu hrani.
Forum u Bakuu traje i sutra kada bi trebalo biti govora i o zapadnom Balkanu, kako da ide naprijed, posebno imajući u vidu brojne izazove sa kojima se suočavaju zemlje ovog regiona.
Kako će izgledati noćni život u BiH nakon zabrane pušenja? Evo šta kažu vlasnici klubova
