Organizacija OXFAM koja je implementator projekta "Goražde-zona unaprijeđenog poslovanja“ ima za cilj poboljšanje uslova, poslovanja malih i srednjih preduzeća. Rasim Tulumović, vođa projekta ističe kako je Biznis centar za kratko vrijeme napravio odlične rezultate.
"Zadovoljni smo i finansijski i u smislu broja ljudi koji su ga posjetili i broja događaja koji su realizovani. Već imamo oko hiljadu posjetilaca unutar centra i značajne aktivnosti i obuke u sklopu centra“, kaže Tulumović.
Veliki planovi
Osim kongresne sale u sklopu zgrade Biznis centra nalaze se prostorije Udruženja poslodavaca BPK-a, Turističke zajednice, Privredne i Obrtničke komore BPK te Udruženja "Stari zanati“, a Biznis centar pruža brojne mogućnosti u cilju pobojšanja poslovnog okruženja.
"Mi ćemo raditi intenzivno na otvaranju Start Up centra u saradnji sa Aldijem i modernog trening centra. Pokušavamo da organizujemo poslovno investicijsku konferenciju u aprilu iduće godine, dakle, sve što radimo je u cilju da napravimo i ovaj veliki događaj koji će biti finalni i otvoriti neka nova vrata razvoju BPK Goražde i cijele regije“,pojašnjava Rasim Tulumović.
Projekat "Goražde-zona unaprijeđenog poslovanja“ vrijedan je oko miliona eura. Za njegovu realizaciju EU je odobrila 440.547 eura, Općina i Vlada BPK Goražde uložile su po 20.000 eura, a ostatak finansira organizacija "OXFAM“. Zgrada Biznis centra je tek dio kompletnog projekta koji će biti okončan u martu 2017.godine. Uskoro će uslijediti i nastavak realizacije projekta.
"Ulica će se djelimično rekonstruisati, dodatno će oživjeti. Mi smo planirali otvaranje modernog turističkog info centra, otvaranje izložbi koje smo nazvali 'Kuća zanata'. Ovo može biti sjajan osnov za uspostavu etnološke zbirke budućeg muzeja u Goraždu“, pojašnjava Tulumović.
U tom smislu već su počele pripreme, radi se na opremanju bosanske sobe, izdavanju informatora o starim zanatima u Goraždu, a u pripremi je i historijat o starim zanatima u regijii . Historijsku izložbu o Goraždu priprema Zilka Kujundžić Vejzagić koja je cijeli radni vijek provela kao arheolog.
"Ja ću raditi jednu izložbu koja je dosta historijski udaljena od svega onog što se danas dešava. Pokušat ću kroz historiju od pradavnih vremena, dakle od paleolita do modernog doba, do nekog 15. stoljeća, da pokažem šta je čovjek zanatlija, šta je majstor, šta je prvi zanatljia uspio da uradi kroz duboku historiju i koliko je zapravo doprinio razvoju civilizacije i kulture, ne samo na području Goražda nego općenito. Moj rad će se odnositi uglavnom na fotografije. Kroz riječi i fotografije pokušaću objasniti vrijednost kreativnog čovjeka, majstora koji je od pradavnih vremena napravio prvu alatku“, kaže Zilka Kujundžić- Vejzagić, arheolog.
Bosanska soba
Informator o starim zanatima koji su nekad bili u Goraždu, ali i onim koji su se i danas zadržali, uradit će etnolog Svjetlana Bajić.
"Moj zadatak je da sa lokalnom zajednicom napravim kraći informator u čemu će učestvovati i kolegica Zilka Kujundžić i Amra Mađarević. Pripremit ću jedan tekst koji će se odnositi na Goražde i prostor gdje su nekada bile zanatlije. To je bio jedan biser, stara čaršija, koji je srušen u vremenu poslije drugog svjetskog rata. Prostor koji je uništen pokazivao je gdje je bilo Goražde, između istoka i zapada. Dat ću jedan prijedlog podjele zanata, knjigu u kojoj ćemo naći sve zanate od tradicionalnih do uslužne djelatnosti i domaće radinosti, popis svih zanatlija, njihova imena i prezimena i njihove proizvode, dakle jedna slikovna i tekstualna zbirka“, kaže Svjetlana Bojić, etnolog.
Poseban dekor očekuje se u prostoriji koja će biti stalna postavka u Biznis centru a riječ je o tradicionalnoj bosanskoj sobi koja je karakteristična za ovaj dio naše zemlje.
"Jedna prostorija u ovom divnom prostoru biće opremljena u tradicionalnom bosanskom stilu, kao bosanska soba koja će u isto vrijeme biti i izložbeni i funkcionalni prostor. Nažalost prostorija nije dovoljno velika da bi se pokazalo sve bogatstvo kulture stanovanja naših prostora, s obzirom da je naša historija vrlo burna ali i bogata od srednjeg vijeka, preko osmanskog carstva pa dalje austrougarski period i vrijeme Jugoslavije, sve je to ostavilo traga i na kulturu stanovanja“, kaže Amra Mađarević, orjentalist.