"Oni mogu dobiti, lakše nego BiH, kredite razvojnih ili komercijalnih banaka, samo je pitanje naše odluke, sposobnosti i volje da provedemo transparentnu, otvorenu proceduru izbora. Koncesionari su iz velikih i razvijenih zemalja, a zbog podjele rizika, često se udruže i daju zajedničku ponudu. Bitno je imati konkurenciju, što je sada bio slučaj u Republici Srpskoj, za dionicu autoputa na koridoru 5C. Samoinicijativne ponude privatnih kompanija nisu poželjne", izjavio Hadžić.
Na pitanja u kojoj fazi se nalazi formiranje koordinacionog tijela za izgradnju koridora 5C, čiji je zadatak izrada akcionog plana ubrzane izgradnje autoputa na tom koridoru te u čemu se ogleda i šta obuhvata "ubrzana izgradnja", Hadžić je odgovorio:
"Koridor 5C (autoput i željeznice) je najveći evropski infrastrukturni projekt za koji se odlučila BiH, EU i međunarodne finansijske institucije. Spor tempo kojim se implementirao ovaj projekat doveo je i do finansijskih gubitaka od oko 2,5 miliona eura zbog nerealizovanih kredita. Potreba za ubrzanje implementacije projekta izgradnje koridora 5-C, između ostalog, je i iz sljedećih razloga: osiguranje dodatnih sredstava finansiranja, rješavanje sporova oko određivanja dionica autoputa, eksproprijacija, koordinacija, nadzor nad napretkom, pa je Peter Sorensen, šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH, ponovno pokrenuo inicijativu, koja je bila u toku 2011., da se osnuje grupa za koordinaciju u čijem sastavu bi bili predstavnici relevantnih državnih i entitetskih institucija i međunarodnih kreditnih institucija. U potpunosti se slažem da je sada pravo vrijeme da se intenzivira izgradnja koridora 5-C. Ministarstvo čini sve da, u saradnji sa svim nadležnim institucijama i preduzećima, što prije izgradi koridor", kazao je Hadžić za Poslovne novine.