Haris Abaspahić: BiH treba izdati euro obveznice, potrebne su nam dvije milijarde KM
Abaspahić prati ekonomska zbivanja u domovini, posebno u ovo teško vrijeme pandemije, a na početku intervjua za Klix.ba kaže da je kod nas, a i drugdje, prvi dio ekonomskih mjera, što se često zaboravlja, bio usmjeren na cilj da zdravstvene institucije mogu funkcionisati optimalno, da oni koji nose najveći teret borbe budu zadovoljavajuće podržani.
"Kratkoročne mjere koje su poduzimane ja bih podijelio na ekonomske i socijalne mjere. Prva intervencija kratkoročnom očuvanju radnih mjesta kroz subvencioniranje doprinosa je generalno dobra mjera, ona neće pomoći ekonomiji da se oporavi, nego donekle amortizira prve efekte. Tu je zapravo pravo pitanje koliko je ljudi pogođenih krizom, to pitanje industrija, poduzetnika, malih preduzeća, ljudi koji su radili na ugovorima, onih koji su u neformalnoj ekonomiji, koji su najviše osjetili krize, oni najčešće nisu obuhvaćeni tim mjerama", kaže Abaspahić.
On smatra da bi socijalna pomoć tim pogođenim grupama morala biti mnogo obuhvatnija, ali u tim mjerama treba biti veoma oprezan, jer te mjere ne donose oporavak.
"Naivno je očekivati da će se za dva mjeseca stvari vratiti na stanje prije krize, ona je donijela strukturalne promjene u ekonomiji, a mi svakako imamo tendenciju posljednjih dvadesetak godina da spašavamo radna mjesta koja su neodrživa. Kriza nije gotova, pad samo u euro zoni je procijenjen na 12 posto i drugi val krize će doći kroz preljevanje iz Evropske unije, jer oko 70 posto razmjene imamo s tim zemljama. Desetak posto njihove krize će se znatno odraziti na našu industriju", izjavio je on.
Sada nam trebaju mjere, nastavlja on, kojima je cilj srednjoročni oporavak naše ekonomije. U prvom redu je potrebno restrukturiranje javnih finansija, mjere za likvidnost budžeta, da se svi transferi odvijaju bez problema, ali, prema njegovom mišljenju, BiH ima kapaciteta da značajnije podrži industriju i ekonomske grane koje su se pokazale otpornim i koje će poslije krize imati značajan potencijal za daljnji rast. Prije svega se misli na digitalnu ekonomiju...
"Takve kompanije treba da povuku ekonomiju i na njih se treba osloniti. S druge strane treba potaći investicijsku potrošnju, mi imamo odobrenih dvije milijarde sredstava za investicije u putnu infrastrukturu. U najboljim vremenima Autoceste FBiH su bile spremne da investiraju na godišnjem nivou ispod 500 miliona. Tu su zaleđena sredstva koja se naredne dvije ili tri godine neće potrošiti, a tu postoje i viškovi sredstva koja se moraju iskoristiti za podršku sektorima koji vape za pomoći", izjavio je on.
Veoma su važna sredstva koja se mogu dobiti od EU, nastavlja on, koja se trebaju iskoristi, ali i javne kompanije imaju značajna sredstva koja imaju mogućnost odvajanja sredstava za investiranje i treba da podrže brojne projekte, posebno domaće klastere tehnoloških kompanija koje kasnije multipliciraju sve to.
„Na kraju dana možda je i vrijeme da se razmišlja kako bi BiH na međunarodnim tržištima izdala euro obveznice. Još nije kasno, mi smo jedina zamlja u regionu koja na takav način nije izašla na međunarodna tržišta. Međunarodne finansijske institucije mogu pomoći u takvim procesima i omogućiti pristup puno značajnijim sredstvima. Sve to bio bi jedan pristojan paket od nekoliko procenata društvenog bruto proizvoda, a govorimo o iznosima do dvije milijarde KM koje bi se investirale u što je moguće kraćem roku", predlaže on.
Nije samo fraza da je kriza šansa, dodaje, iz nje bi se moglo izaći i jači jer je sada prilika uraditi stvari koje već dugo čekaju.
"Dugo je na agendi rasterećenje rada, dugo je u planovima Vlade FBiH, ne vidim zašto se sada konačno to ne bi uradilo. Spominje se i PDV, iskreno mislim da taj sistem prilično dobro funkcioniše. Diverzifikacija stope bi imala redistrubutivni efekat, ali nisam siguran da bi u kratkom roku neke značajnije intervencije u taj sistem imale efekta", zaključio je Abaspahić.
