Na službenoj stranici Evropske centralne banke (ECB) je napisano da je nakon konsultacija Komisije, Ekonomskog i Finansijskog komiteta odlučeno da srednji kurs kune za 1 euro bude 7,53450 kuna.
U odnosu na taj kurs, a sve dok euro ne bude zvanična valuta, bit će dopušten pad ili rast kursa kune od najviše 15 posto. Drugim riječima, 7,53450 kuna za euro jeste centralni kurs za razmjenu sve dok kuna ne ostane samo dio hrvatske historije.
Također, hrvatski mediji, među kojima je i Jutarnji list pišu da bi Hrvatska najranije mogla uvesti euro do 1. januara 2023. godine. Razlog tome je, kako su naveli, održavanje kursa nacionalne valute plus/minus 15 posto prema euru te u kursnom mehanizmu provesti najmanje dvije godine.
Također, ovo znači da je s današnjim danom nadzor nad hrvatskim bankama preuzela Evropska centralna banka.
Na stranici ECB-a je napisano i to da se Sporazum o učestvovanju kune u mehanizmu ERM-II zasniva, između ostalog, na obavezi Hrvatske da se istovremeno pridruži Bankovnoj uniji i ERM-II te potpuno preuzmu mjere koje su vlasti u ovoj susjednoj državi opisali u pismu namjere od 4. jula 2019. godine.
One se odnose na bankarski nadzor, makrobonitetni okvir, okvir protiv pranja novca, prikupljanje, proizvodnju i širenje statistika, upravljanje javnim sektorom i smanjenje finansijskog i administrativnog opterećenja za ekonomiju.
Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura, odnosno pristupanje mehanizmu EMR-II podizanje je šanse za privlačenje investicija, kao i povoljnija cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU koje nisu uvele euro vrlo su značajne.
