Anketa Klix.ba: Da li podržavate zaduženja za javni prijevoz u Sarajevu?
Od kada je Adnan Šteta (SDP) ministar saobraćaja, kreditima u ukupnom iznosu većem od 100 miliona KM započelo se s poboljšanjem javnog prijevoza koji je bio katastrofalan. Uglavnom je riječ o zaduženjima kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Prvi put od 80-ih godina kupljeni su novi trolejbusi, njih 25 od bjelorurskog proizvođača BKM za 30 miliona KM. Plan je da se također kreditom EBRD-a za deset miliona KM kupi još deset trolejbusa zbog ponovnog uspostavljanja trolejbuskog prijevoza do Vogošće.
Kreditom Evropske investicione banke (EIB) u iznosu od deset miliona KM finansirat će se uspostava trolejbuskog prijevoza do Vogošće.
Kreditom EBRD-a je osigurano 40 miliona KM za rekonstrukciju tramvajske pruge od Ilidže do Željezničke stanice, što je prva rekonstrukcija nakon nekoliko decenija. Zapravo, to je izgradnja potpuno nove tramvajske infrastrukture na spomenutoj dionici.
Izvođač radova je konzorcij kineskih kompanija China Shandong International Economic & Technical Cooperation Group i China Railway No.10 Engineering Group, a podizvođač je domaća kompanija Bosman.
Također prvi put nakon nekoliko decenija, kreditom EBRD-a u iznosu od 68 miliona KM kupljeno je 15 novih tramvaja švicarskog proizvođača Stadler. Prvi novi tramvaj bi trebao biti isporučen krajem ove godine.
Osim toga, namjera je da se kreditom kupi još pet do deset tramvaja. Jedan od razloga zašto se to planira uraditi jeste skori početak izgradnje tramvajske pruge od Ilidže do Hrasnice.
(Ne)opravdanost tramvajske pruge do Hrasnice
Opozicija, predvođena SDA, na jučerašnjoj Skupštini Kantona Sarajevo je najviše problematizirala upravo EBRD-ov kredit od 50 miliona KM za uspostavu tramvajskog prijevoza od Ilidže do Hrasnice.
Zastupnik ove stranke Faruk Kapidžić je napomenuo da je gradnja tramvajske pruge na navedenoj dionici planirana prije posljednjeg rata, tj. kada je u Hrasnici bila kompanija FAMOS sa velikim brojem radnika. Time je doveo u pitanje da li je isplativo realizirati ovaj projekat.
Nevladina organizacija Eko akcija smatra da nije isplativo te da bi se tih 50 miliona KM moglo iskoristiti za zamjenu peći za drva i ugalj u svim domaćinstvima Kantona Sarajevo kako bi se smanjilo zagađenje zraka.
Međutim, u resornom ministarstvu ističu da će se tramvajskim prijevozom do Hrasnice dugoročno ostvariti pozitivni učinci ne samo u Hrasnici, već i u Butmiru i Sokolović Koloniji, jer će tramvaj prolaziti i kroz ova dva naselja. U spomenuta tri naselja ukupno živi između 25.000 i 26.000 stanovnika, prema okvirnoj procjeni Općine Ilidža. Osim toga, u Hrasnici je industrijska zona, a u Sokolović Koloniji nekoliko visokoškolskih i srednjoškolskih ustanova.
Eko akcija, pozivajući se na studiju Japanske međunarodne agencije za saradnju (JICA), naglasila je da kada bi svi autobusi javnog prijevoza u Kantonu Sarajevo, koji trenutno saobraćaju i prema Hrasnici, Butmiru i Sokolović Koloniji, bili zamijenjeni autobusima na prirodni gas, zagađenje zraka iz saobraćaja bi se smanjilo za, kako su zaključili, skromnih 0,08 posto.
S druge strane, cilj nadležnih nije samo da se autobusi zamijene tramvajima, već da smanje upotrebu ličnih automobila u cijelom kantonu. Naime, ne samo da tramvaji ne emituju štetne gasove, više neće biti potrebe za presjedanjem čime bi se prijevoz putnika trebao ubrzati.
Trebao bi se ubrzati i zbog toga što je prijevoz tramvajem najprihvatljiviji u saobraćajnim gužvama. Za napomenuti je i to da su putnički kapaciteti tramvaja veći od onih autobuskih.
Nije prihvatljivo tumačiti javni prijevoz samo sa finansijskog aspekta, upravo zbog toga što je to javno dobro. Ulaganja su zbog prirode javnog prijevoza skoro uvijek veća od finansijske dobiti, ali su dugoročne i društvene koristi velike. Očekuje se da će se tramvajskim prijevozom dodatno urbanizirati Butmir, Sokolović Kolonija i Hrasnica.
Prakse u drugim gradovima
Novinar i lingvista sa adresom u Beču Nedad Memić je u kolumni za portal Nomad istakao da je od 90-ih godina u mnogima evropskim gradovima na sceni, kako je konstatovao, tramvajska renesansa.
Prema njegovim riječima, grade se nove tramvajske mreže, i to tamo gdje su ukinute 50-ih i 60-ih godina u nadi da će motorni autobuski saobraćaj riješiti izazove javnog prijevoza.
Memić zapaža da tramvajski saobraćaj, kako je naveo, niče i u gradovima gdje ih nikada nije bilo. Kao primjer za to je naveo predgrađa Londona i Pariza. Naglasio je da Berlin tramvajsku mrežu produžuje od istočnog prema zapadnom dijelu grada.
