Arifagić: Posljednjih godina bilježimo dosta aktivniji pristup investicijama iz dijaspore

Šta se dešava trenutno na polju strateškog pristupa države investicijama iz dijaspore. Na koji način se tu reflektuju trendovi raslojavanja rada državnih i entitetskih institucija?

U posljednjih nekoliko godina bilježimo dosta aktivniji pristup investicijama iz dijaspore na svim nivoima vlasti u BiH. Prvi put država ima politiku za saradnju s dijasporom koju je prošle godine usvojilo Vijeće ministara BiH. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je u saradnji s entitetskim i institucijama Brčko Distrikta BiH pokrenulo aktivnosti na izradi strategije za saradnju s dijasporom te je izuzetno važno da u toj strategiji postoji znatno šira ekonomska komponenta koja će odgovoriti na pitanja i dileme potencijalnih investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore. Također, vidimo značajne pomake i na lokalnom nivou gdje općinske administracije sve češće ulaze u dijalog sa članovima bh. dijaspore s tih lokaliteta, predstavljaju im investicijske prilike te pokušavaju ojačati njihove veze s lokalnim privatnim sektorom. Poslije niza godina u kojim je dijaspora često zanemarivana ili čak spominjana u negativnom kontekstu, mislim da se pristup temeljno mijenja i da sve više kao društvo uviđamo mogućnosti koje dijaspora pruža domovini.

U sklopu grant programa podržali ste nekoliko kompanija u BiH koje su pokrenute dijasporskim kapitalom. Koliko je to efektivno, o kakvom je tipu kompanija riječ, da li zapošljavanja iz tako podržanih aktivnosti nastave da postoje i po isteku programa?

Riječ je o 13 kompanija koje su izabrane u okviru prvog kruga dodjele bespovratnih sredstava za podršku investicijama iz dijaspore. Unutar tog programa USAID Diaspora Invest projekt podržava mala i srednja preduzeća koja nisu starija od tri godine te koja imaju vezu s bosanskohercegovačkom dijasporom. Radi se zapravo o sufinansiranju nabavke opreme i sredstava za rad te podršku kroz osposobljavanje radnika gdje firme koje apliciraju moraju uložiti najmanje jednak iznos sredstava onima koja od nas traže. Riječ je o vrlo mjerljivim aktivnostima, gdje se na osnovu investicije i broja novozaposlenih mjeri uspjeh realizirane saradnje. Očekujemo da će ovih 13 kompanija, od kojih je 10 bilo mlađe od 12 mjeseci u trenutku aplikacije, generisati više od 2 miliona KM novih investicija i stvoriti skoro 80 novih radnih mjesta. Planiramo raditi dva ovakva poziva svake godine, uz napomenu da smo drugi poziv već otvorili krajem februara te da ćemo aplikacije primati do kraja marta pa bih pozvao sve vaše čitaoce koji imaju dobru poslovnu ideju, dio novca za investiciju, kao i vezu s dijasporom da apliciraju na Diasporainvest.ba.

Podržali ste osnivanje Savjetodavnog vijeća investitora iz bosanskohercegovačke dijaspore. O čemu je riječ, koja su pitanja koja oni smatraju najvećim preprekama za ulaganje?

Podržali smo osnivanje Savjetodavnog vijeća jer smatramo da ljudi koji su prošli taj put investiranja u BiH, od ideje u dijaspori do realizacije u domovini, mogu pomoći svim bh. iseljenicima koji namjeravaju pokrenuti biznis ovdje. Oni zapravo žele, na osnovu svog iskustva, ukazati na sve ono što je njima otežavalo početak poslovanja, šta su im prepreke s kojim su se suočavali i s kojim se suočavaju danas te koje dobre propise i prakse treba zadržati. Kada se dotaknete teme bh. dijaspore, nesporno je da se tu odmah pojavi i pitanje državljanstva, statusna pitanja vezana za pristup informacijama, izbori i mnogo toga, ali naš fokus je usmjeren isključivo na pitanja koja su prepreke biznisu i razvoju. Očekujemo da će i članovi Savjetodavnog vijeća investitora iz BiH dijaspore uskoro izaći i s nekim zvaničnim preporukama koje se tiču direktnih zahtjeva investitora prema vlastima.