Direktor FIPA-e: Politička nestabilnost tjera značajnije investitore i šalje lošu poruku o nama

U prvih šest mjeseci 2019. godine registrovana su ulaganja veća od 20 miliona KM iz: Rusije (265,1 miliona KM), Hrvatske (114,2), Holandije (83,1), Velike Britanije (34,2), Švicarske (32,7) i Austrije (24,8 miliona KM).

"Interes za ulaganje u BiH uvijek postoji, s tim da zavisno od godine, nekada imamo više investitora zainteresiranih za energetiku i infrastrukturu, a nekada recimo za turizam i poljoprivredu, automobilsku industriju i slično. Raste interes za IT industrijom, energetikom s fokusom na obnovljive izvore energije, turizam itd.", kazao nam je Milinić.

Od nepoznanice u arapskom svijetu do prvih investitora

On je dodao da je aviopovezanost s arapskim svijetom utjecala na otvaranje tamošnjem tržištu.

"Svaka novouspostavljena direktna aviolinija doprinosi boljoj saobraćajnoj povezanosti zemlje, većem protoku ljudi, olakšavaju kretanje ljudi, privrednika, turista, što u konačnici predstavlja značajnu pretpostavku za jačanje ekonomske saradnje BiH i drugih zemalja. Mi smo do prije nekoliko godina bili nepoznanica u tom dijelu svijeta, međutim situacija je sada mnogo bolja nakon što su počeli pristizati prvi turisti, a s njima i prvi investitori iz ovog dijela svijeta", poručio je direktor FIPA-e ističući da mogu biti zadovoljni trenutnom situacijom.

On naglašava da FIPA ni u jednom momentu ne dozvoljava da se strani investitori osjećaju usamljeno pred brojnim administrativnim preprekama u BiH, već ih kontinuirano prati, intervenira kod nadležnih organa i preporučuje otklanjanje smetnji koje uočava, što je u velikoj mjeri doprinijelo širenju poslovanja postojećih kompanija stranih investitora, te pokretanju novih, što u konačnici dovodi do porasta broja zaposlenih.

U naporima za traženje novih potencijalnih investitora imaju veliku pomoć Ministarstva vanjskih poslova BiH s mrežom diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u inozemstvu, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kao i Vanjskotrgovinske komore BiH i svih privrednih komora te postojećih stranih ambasada u Sarajevu.

Tešanj i Goražde općine s najbržim procedurama

Milinić je istakao Tešanj i Goražde kao uspješnije općine kada je riječ o prohodnosti administrativnih procedura vezano za pokretanje biznisa i realizaciju projekata.

Također je zadovoljan što je FIPA u posljednje tri godine uspjela animirati bh. ekonomsku diplomatiju tako da su počeli više sarađivati i organizirati više promotivnih manifestacija s ciljem privlačenja investicija i povećanja izvoza iz BiH. Međutim, dodaje, stepen animiranosti još uvijek nije zadovoljavajući.

"Radi se na daljem unapređenju saradnje i uspostavljanju novih kontakata s privrednicima u zemlji prijema. Nedostaju finansijska sredstva za značajnije manifestacije i promotivne kampanje za predstavljanje zemlje i njenih potencijala široj svjetskoj privrednoj zajednici, ali se nadamo da će u bliskoj budućnosti i to postati moguće i realno. Promovirajući mogućnosti i potencijale Bosne i Hercegovine kao lokacije za investiranje, tu najprije ističemo njen povoljan geografski položaj, raspoloživost prirodnih bogatstava i ljepota, dugogodišnju tradiciju industrijske proizvodnje, veliki broj raspoloživih industrijskih zona, atraktivnih lokacija i proizvodnih objekata, povoljno zakonodavstvo za strane investitore, valuta vezana za euro, potpisani regionalni i bilateralni trgovinski ugovori, te perspektiva pridruživanja Evropskoj uniji i blizina tržištu EU", navodi direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH.

Bosna i Hercegovina pruža širok izbor investicijskih mogućnosti u različitim sektorima poput energetike, automobilske industrije, turizma, IT-a i drvnog sektora.

"Veoma je povoljna destinacija za sve izvozno orijentirane proizvodne programe, s obzirom na veoma povoljnu geoekonomsku poziciju naše zemlje, lak i brz pristup velikim tržištima, postojanje ugovora o bescarinskoj trgovini ili preferencijalnog statusa s gotovo svim velikim zemljama, što omogućava bescarinski izvoz svega što je proizvedeno u BiH širom svijeta. Istovremeno imamo veliku ponudu veoma jeftinog proizvodno-poslovnog prostora, prihvatljive troškove poslovanja, raspoloživost radne snage po povoljnim cijenama i slično", prednosti su koje je naveo naš sagovornik.

Srbija mnogo konkurentnija, nudi finansijske poticaje

Po ukupnom iznosu investicija u regiji, BiH zauzima drugu poziciju, odmah iza Srbije.

"Kada je konkretno riječ o Srbiji, za razliku od BiH, ona nudi finansijske poticaje za svakog novouposlenog radnika od 3.500 do 7.000 eura i tu je mnogo konkurentnija od BiH. I logično da će investitori biti zainteresiraniji da tamo posluju, o čemu svjedoči sam iznos priliva investicija", dodaje Milinić.

Govoreći o saradnji s Agencijom za privatizaciju u FBiH i Investiciono-razvojnom bankom u RS, kazao je da u principu sarađuju s nadležnim institucijama za strana ulaganja na svim nivoima vlasti.

"Svake godine nadležne agencije za privatizaciju objave poziv za privatizaciju određenog broja preduzeća, koja i mi promoviramo kroz našu bazu projekata. Ukoliko se pojavi neka nova kompanija za privatizaciju, FIPA je pravovremeno informirana i traži se od FIPA-e da se i ona uključi u pronalazak investitora, s obzirom na to da smo mi glavna adresa za strana ulaganja u BiH. Mi informaciju o kompanijama koje se prodaju u okviru privatizacije šaljemo našim kontaktima da ih obavijestimo o raspoloživosti projekata, šaljemo im potom više detalja i nastojimo da oni dođu u BiH da direktno razgovaraju s vlasnicima projekata", objasnio je proces.

Nivo investicija u 2019. godini trebao bi ostati na nivou iz 2018., s obzirom na započete projekte iz prethodnih godina koji se realiziraju i tokom ove godine.

"Imamo i nove najave, međutim one ne moraju nužno značiti da će do njihove realizacije i doći posebno usljed trenutne političke nestabilnosti u zemlji. Prema projekcijama DEP-a za 2020., nivo investicija bi trebao biti oko milijardu KM, bazirano na planiranim i najavljenim projektima, međutim svjedoci smo da je u BiH značajan broj najavljenih projekata propao, odnosno nije bio realiziran iz različitih razloga. Stoga trebamo biti oprezni kada govorimo o najavama investicija. Generalno govoreći, čak i u našim uvjetima iznos od milijardu KM stranih ulaganja nije veliki iznos i nije nedostižan. Na putu smo da dosegnemo ovu cifru, imajući u vidu trend rasta investicija u posljednje tri godine", poručio je naš sagovornik.

Kampanja "Invest in BiH" bez podrške Vijeća ministara

Na kraju je poručio da je važno nastaviti raditi na unapređenju političkih i privrednih uvjeta u zemlji, na poboljšanju privrednog ambijenta, odnosno provođenju potrebnih reformi koje će ukloniti prepreke i domaćim i stranim investitorima za njihovo širenje i poslovanje u većem obimu, jer sve to automatski doprinosi i poboljšanju imidža i konkurentnosti zemlje, donosi nove investicije i nova radna mjesta.

"Također, potrebno je uložiti sredstva u medijsku promociju zemlje kako bismo otklonili predrasude i stereotipe o Bosni i Hercegovini, dalje poboljšali imidž, skrenuli pažnju stranih investitora na potencijale zemlje kao investicione lokacije, ali i u smislu njenog pozicioniranja kao atraktivnog turističkog odredišta. Stoga je FIPA pripremila medijsku kampanju 'Invest in BiH' koja je bila zamišljena da se prezentira u inozemstvu s ciljem medijske promocije zemlje, međutim Vijeće ministara BiH nije finansijski podržalo ovaj projekat. Kada se govori o predrasudama vezanim za imidž, moramo istaći činjenicu da se Bosna i Hercegovina u inozemstvu još uvijek percipira kao zemlja ratnog naslijeđa, te da se o njenim potencijalima, kako privrednim tako i turističkim, ne zna mnogo u svijetu", zaključio je direktor FIPA-e u razgovoru za Klix.ba