Podatak za bh. općinu koja je bila pred bankrotom govori koliko su važne velike strane investicije

• Trnovo (254 KM ili 47 posto);

• Stari Grad (212 KM ili 43 posto);

• Novo Sarajevo (203 KM ili 32 posto);

• Vareš (165 KM ili 111 posto);

• Goražde (162 KM ili 56 posoto);

• Novi Grad Sarajevo (156 KM ili 40 posto)

• Ilidža (151 KM ili 43 posto);

• Čitluk (148 KM ili 77 posto);

• Mostar (142 KM ili 47 posto).

Hadžić je kao razlog zašto se Vareš jako dobro pozicionirao po navedenim kriteriju istakao to što se u ovom gradu realizira jedna od najvećih stranih investicija u Bosni i Hercegovini. Riječ je o investiciji rudarske kompanije Adriatic Metals, koja je do sada iznosila 400 miliona KM.

"Zamislite kakav bi to bio doprinos ekonomiji Bosne i Hercegovine kada bi imali desetak takvih investicija u različitim sredinama, poput ove Adriatic Metalsa u Varešu, iz različitih segmenata, kojima bi se preporodile 'zaboravljene' manje sredine, iz kojih je svako bježao", poručio je Hadžić.

Rast stranih investicija

Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora (FIC) u Bosni i Hercegovini Sanja Miovičić je u izjavi za Klix.ba, pozivajući se na statističke podatke, potvrdila da u posljednjih nekoliko godina u Bosni i Hercegovini rastu strane investicije.

Prema Centralnoj banci Bosne i Hercegovine (CB BiH), strane investicije su prošle godine iznosile 1,89 milijardi KM, što je za 378 miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Miovčić je navela da je rast stranih investicija u najvećoj mjeri bio kroz reinvesticije i dodatna ulaganja postojećih stranih investitora. Osim toga, kako je ukazala, povećane su investicije i kroz vlasnički udio, što je bilo praćeno značajnim povećanjem investicija u obliku ostalog kapitala.

Obrazložila je strukturu stranih investicija po državi porijekla i djelatnosti.

"Najveći priliv investicija je 2023. bio iz Rusije (376,3 miliona KM), Srbije (355,6 miliona KM) i Nizozemske (237,7 miliona KM). Najveći priliv investicija po djelatnostima bio je u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih derivata (362,4 miliona KM), u finansijskim uslužnim djelatnostima (304,3 miliona KM) i telekomunikacijama (288,9 miliona KM)", istakla je Miovčić.

Šta strane investitore odbija

Govoreći o tome šta je to što strane investitore odbija da ulažu u Bosni i Hercegovini, napomenula je da je Bosna i Hercegovina zbog unutrašnjeg uređenja kompleksna sredina za poslovanje. Izdvojila je neke od najvažnijih stvari za strane investitore.

"Svaki od njih posmatra ambijent poslovanja kroz prizmu dugoročne stabilnosti, demografskih kretanja, veličine i potencijala tržišta, pravne i opće sigurnosti, uključujući i političku situaciju, odnosno njenu (ne)stabilnost. Činjenica je da privlačenje stranih investitora i zadržavanje njihovih ulaganja zahtijeva razumijevanje njihovih potreba i očekivanja te stvaranje povoljnog poslovnog okruženja", istakla je.

Prema riječima Miovčić, strani investitori teže stabilnim i predvidljivim tržištima, a trenutno okruženje u Bosni i Hercegovini je okruženje visoke nesigurnosti, zbog čega se kapital preusmjerava u druge države.

Ukazala je da su već pojedine investicije u infrastrukturnom i energetskom projektu pogođeni ovom nestabilnošću, što dodatno pogoršava ekonomske perspektive Bosne i Hercegovine. Osvrnula se i na ono što skoro svi u Bosni i Hercegovini smatraju jako slabom karikom.

"Strani, kao i domaći investitori najveću prepreku prije svega vide u administraciji koja je jako velika i složena. Dakle, vrlo su kompleksni organizacija i način funkcioniranja države. Vrlo često nailazimo na propise koji nisu usklađeni na samom teritoriju Bosne i Hercegovine, a koji nisu u skladu s legislativom Evropske unije, ni zemalja okruženja", naglasila je.

Osim toga, kako je navela, predugo se čeka na ishodovanje dozvola i odobrenja za rad te je stranim investitorima jako važna predvidljivost poreznog dohotka.

Kako privući strane investitore

Izvršna direktorica Vijeća stranih investitora u Bosni i Hercegovini je također podsjetila da u stvaranju stabilnog, predvidljivog i pozitivnog poslovnog okruženja nisu važne samo stabilne političke institucije i jasan pravan okvir, već i retorika kojom se promoviraju, kako je navela za Klix.ba, mir, stabilnost i inkluzivnost.

Ukazala je da se organizacija koju predstavlja trudi da u komunikaciji s potencijalnim investitorima bude transparentna i pruži sve relevantne informacije kako bi im pomogla da donesu realnu i pozitivnu odluku - da investiraju u Bosni i Hercegovini.

"Ono što je informacija koju mi vrlo rado dijelimo i koju uvijek ističemo jeste preporuka iz naše publikacije 'Poslovni barometar'. Prema ovoj publikaciji je 92 posto naših članica spremna da preporuči Bosnu i Hercegovinu kao destinaciju povoljnu za ulaganja drugih stranih investitora. Mislim da je to upravo najbolja poruka koju možemo poslati potencijalno zainteresovanima za ulaganje u Bosni i Hercegovini", poručila je.

Za nju su članice Vijeća stranih investitora odličan primjer odgovornog ulaganja i, kako je konstatirala, najbolji ambasadori, uspijevajući da integriraju različite aspekte svog poslovanja ili partnerstva kako bi osigurale poštivanje standarda, koje prvenstveno primjenjuju u matičnim zemljama, zaštitile interese i osigurale razvoj lokalnih zajednica.

Miovčić je pozvala na ono što je ranije spomenuto, a to je porezno rasterećenje privrede i rada, usklađivanje propisa različitih nivoa vlasti, smanjenje broja i visine parafiskalnih nameta te na to da se vlasti posvete, kako je navela, budućnosti i ekonomskom razvoju. Podsjetila je i na važnost pružanja veće prilike mladima i nezaposlenima, i to usklađivanjem obrazovanja s tržištom rada.