Federaciju BiH skupo koštao "žuti FIDIC" pa sada najavljuju bržu dinamiku gradnje puteva
I prema nedavnim zaključcima Vlade FBiH, očigledno je da postoji problem u radu i načinu ugovaranja projekata. Naime, pokazalo se da dolazi do dužeg vremena izgradnje pojedinih dionica autoceste na Koridoru 5C i značajnog povećanja ugovorenih budžeta. Vlada je donijela zaključke jer se pokazalo da su Autoceste neefikasne, kako u pogledu implementacije projekata, tako i finansijske kontrole tih projekata.
Sporije i skuplje
"Tako je npr. na dionici Donja Gračanica - Klopče budžet probijen za više od 50 posto u odnosu na prvobitni ugovor, odnosno za više od 50 miliona eura, a vrijeme izgradnje povećano je sa tri na šest godina", objašnjava Elmedin Voloder, koji je nedavno imenovan za v. d. direktora Autocesta FBiH.
Kako kaže, nova uprava napravila je presjek stanja o tome u kojoj fazi je realizacija projekata, zašto kasni gradnja nekih dionica, ali i kontrolu finansijskih utrošaka iz prethodnog perioda. Kako su konstatirali, jedan od problema su ugovori po takozvanom modelu "žutog FIDIC-a". S obzirom na to da se taj tip ugovora u praksi pokazao lošim, Vlada FBiH donijela je zaključak kojim se taj model više neće koristiti.
Kako objašnjava Voloder, "žuti FIDIC" je model po kojem izvođač radova dostavlja ponudu i nudi projektno rješenje, a kada ugovori posao, tek počne da radi projekt, koji prilagođava sebi. Radi to na način da su lošija tehnička rješenja, da se radi jeftinije, da gradnja duže traje, a vijek trajanja objekta koji izgradi je uglavnom kraći, a za sve to ne nudi garanaciju.
Podsjeća da su se zbog takvog modela gradnje pojavili problemi u gradnji tunela Hranjen. Drugi primjer je dionica tunel Kranj - Buna, gdje se nakon izvršene pravne analize najboljeg ponuđača ispostavilo da ima cijeli niz pogrešaka u ponudi izvođača.
"Postupak provjere ispravnosti, potpunosti i tačnosti ponuda traje već 22 mjeseca, umjesto tri-četiri, kaže Voloder i dodaje da je za očekivati da bi se slični problemi pojavljivali i na ostalim dionicama koje bi bile rađene po ovom modelu.
Zbog toga je, kako kaže, potrebno naći drugi efikasan model. Navodi da je "crveni FIDIC" mnogo bolja opcija, jer podrazumijeva da se prije svega uradi glavni projekt, revidira, odobri, nakon čega se precizno definiraju sve karakteristike za materijale, vrijeme radova i sve ostalo na osnovu tačno urađenog projekta koji nije radio izvođač za sebe, nego ga je investitor naručio od kuće koja se bavi projektovanjem.
Gradnja brzih cesta
"Istovremeno, naručuje se i revizija od kuće koja vrši provjeru ispravnosti tehničkih rješenja, statičke proračune… Na ovaj način precizno se definiraju obaveze izvođača", kaže Voloder, koji potcrtava da se radi o boljem rješenju, s optimalnom cijenom i rokom te kvalitenijim radovima s dužim vijekom trajanja.
Upitan da li je realno da radovi na Koridoru 5C budu završeni do 2028. godine, on kaže da je taj rok poprilično optimističan i da ga je moguće ostvariti samo ukoliko se sve aktivnosti budu odvijale planski.
Govoreći o prioritetima za naredni period, potcrtava da je od izuzetne važnosti da počne gradnja brzih cesta. Kako kaže, građani nekih kantona, poput Unsko-sanskog i Tuzlanskog, plaćaju akcize, a od toga nemaju nikakve koristi.
Zato najavljuje angažman na gradnji brzih cesta Kladuša – Cazin – Bihać, autoceste Tuzla – Orašje, brze ceste od Mostara, preko Širokog Brijega, do granice s Hrvatskom te brze ceste Lašva – Travnik – Jajce. A ako i to bude samo još jedno od obećanja bez realizacije, građane ne treba iznenaditi s obzirom na dosadašnje iskustvo.
