Šta su digitalne investicije koje nisu dostupne u BiH, a mogle bi utjecati i na niže cijene nekretnina

Ti nepovoljni uslovi se ogledaju u nerazvijenosti tradicionalnog tržišta kapitala, na šta ekonomisti upozoravaju, ali i u izostanku onoga što je mnogima na ovim prostorima nepoznanica - digitalnih investicija.

Tradicionalno tržište kapitala se prvenstveno odnosi na berzansku trgovinu dionicama i/ili drugim vrijednosnim papirima, kao i na investiranje kroz investicijske i/ili penzijske fondove. I dok se čeka na bolje dane za tradicionalno tržište kapitala u Bosni i Hercegovini, u razvijenim državama se razvijaju digitalne investicije. Riječ je o unaprijeđenom obliku tržišta kapitala koji podrazumijeva ulaganje preko internetskih (online) platformi.

Šta su digitalne investicije

Dakle, digitalne investicije su internetska trgovina - kupovina i prodaja:

• Dionica, među kojima su dionice kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama i Evropskoj uniji;

• Berzanskih fondova (ETF) koji obuhvataju veći broj dionica ili obveznica. Ovi fondovi prate pojedine berzovne indekse, među kojima su S&P 500 i Eurostoxx 50.

S&P 500 sastavlja američka rejting agencija Standard & Poor's, a sastoji se od 500 američkih dioničkih društava s najvećom tržišnom kapitalizacijom, tj. s tržišnom vrijednošću iznad pet milijardi dolara, i koja, između ostalog, imaju visoku likvidnost dionica i 50 posto dionica kojima se slobodno trguje.

Eurostoxx 50 je sastavio Stoxx u vlasništvu Njemačke berze (Deutsche Borse), a sastoji se od 50 najvećih blue chip dionica (dionica koje su se pokazale pouzdanim i stabilnim za ulaganje) kompanija sa sjedištem u 12 država eurozone;

• Ostalih fondova, bilo da je riječ o pasivnom ili aktivnom upravljanju fondovima. Pasivno upravljanje fondovima znači ulaganje u skladu s tržištem, i to u skladu s odabranim tržišnim indeksom, što znači potpuno prepuštanje tržištu. Aktivno upravljani fondovi su oni kojima aktivno upravlja tim za upravljanje fondovima, i to na osnovu analiza tržišta i kompanija;

• Korporativnih i državnih obveznica;

• Kriptovaluta.

Digitalnim investicijama se omogućava brži, transparentniji i često jeftiniji pristup tržištu kapitala. Naime, navedena trgovina je iz udobnosti doma, bez posrednika i komplikovanih procesa.

Dostupnije i jeftinije

Jedan hipotetički primjer objašnjava zašto su digitalne investicije dostupnije i jeftinije u odnosu na tradicionalno tržište kapitala.

Primjera radi, ako uložite 1.000 KM u ETF, koji historijski ima prosječni godišnji rast od sedam posto, možete očekivati povećanje vrijednosti od 70 KM godišnje. No, kada bi ulagali preko berze, tj. preko posrednika (brokera), koji naplaćuju transakcijske, administrativne i druge naknade, taj prihod od sedam posto bi mogao biti gotovo "pojeden".

Pritom, treba znati da sami brokeri koriste digitalne investicijske platforme koje biste sami mogli direktno koristiti, uz niske naknade, a čime biste zadržali puni potencijal rasta vrijednosti, u ovom primjeru ETF-a, te povećali svoj kapital.

Digitalne investicije su utoliko prihvatljivije zbog toga što postoje online platforme preko kojih je s manjim iznosom novca moguće trgovati djelomičnim, frakcijskim dionicama (dionicama koje je moguće kupiti u dijelovima).

Koje su to online platforme i potencijalni rizici

Neke od platformi za digitalno investiranje su:

• Interactive Brokers koja omogućava širok pristup globalnim tržištima i koja je poznata po niskim naknadama;

• eToro koja je popularna zbog mogućnosti društvene trgovine i jednostavnog izgleda i korištenja. Društvena trgovina je online platforma na kojoj trgovci od profesionalaca dobijaju savjete, a svi učesnici mogu raspravljati i dijeliti iskustva trgovine vrijednosnim papirima;

• Robinhood koja je posebno cijenjena u SAD-u zbog toga što nema transakcijske naknade i što je jednostavna za korištenje;

• Degiro koja je posebno cijenjena u Evropi zbog konkurentnih naknada i pristupa raznovrsnim investicijskim instrumentima.

Ovakav oblik investiranja ima rizike, a to su tehnološki rizici, kao što su kibernetički napadi ili tehnički kvarovi, prekomjerna trgovina i nedostatak personalizovanog savjeta iskusnog finansijskog savjetnika.

Širok utjecaj

Nerazvijenost tržišta kapitala, što se ispoljava i u nemogućnosti digitalnog investiranja, ima širok utjecaj na bh. ekonomiju.

Naime, građani Bosne i Hercegovine malo investiraju na tržištu kapitala, odnosno uglavnom investiraju kupovinom nekretnina. To je postalo posebno izraženo tokom rasta inflacije i rasta cijena nekretnina, a kako bi imali novčane prihode i kako bi sačuvali svoju štednju.

Da je tržište kapitala razvijeno, što bi značilo i mogućnost digitalnog investiranja, smanjila bi se ovisnost o nekretninama kao opciji za rast ličnog kapitala i time bi se dugoročno utjecalo na cijene nekretnina.

Optimistične najave

Kao što smo nekoliko puta naglasili, digitalne investicije nisu dostupne građanima Bosne i Hercegovine. Razlog za to jeste što ovo pitanje nije zakonski regulisano. No, postoje naznake da bi se ovo moglo promijeniti, bar u dijelu zemlje.

Naime, ekonomista, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine i predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Predstavničkog doma Admir Čavalić (SBiH) je izjavio za Klix.ba da članovi spomenutog odbora podržavaju uvođenje digitalnog investiranja.

Najavio je održavanje tematske sjednice Odbora o tržištu vrijednosnih papira jer su dobili niz dopisa, za koje je istakao da se građani u njima žale da tržište vrijednosnih papira nije fleksibilno. U prilog prethodnoj konstataciji je naveo to da se događa da dnevni promet na Sarajevskoj berzi (SASE) bude 0 KM.

"To pokazuje da postoji niz problema - da je tržište zatvoreno, konzervativno i da postaje samo sebi svrha. Digitalne investicije bih stavio kao komponentu tih reformi", dodaje.

Tematska sjednica Odbora o tržištu kapitala bi trebala biti u aprilu, a Čavalić sumnja da postoje lobiji koji onemogućavaju razvoj tržišta kapitala.